food, market, supermarket, hrana, prodavnica

Životni standard u Crnoj Gori i s kim da se poredimo: Da li je bolje biti prvi u selu ili posljednji u gradu?

Podijeli

Životni standard u Crnoj Gori u odnosu na evropski prosjek raste iz godine u godinu, pa je u kriznoj 2020. bio na 45 odsto. U odnosu na komšije smo najbolji – Srbija je sljedeća sa 43% evropskog prosjeka a slijede Sjeverna Makedonija (38%), BiH (33%) i najlošija je Albanija čiji je životni standard na svega 30 odsto prosjeka EU.

Kada bi danas ušli u EU, Crna Gora bi po kupovnoj moći bila najslabija članica.

Prema podacima zvanične evropske statistike, u 2020. za koju su posljednji kompletni podaci o kupovnoj moći, najveći životni standard imali su građani Luksemburga, kojima je bruto domaći proizvod po glavi stanovnika te godine bio 160 odsto veći od prosječnog cijele Unije.

Beogradski Danas piše da je Srbija prethodnih 10 godina gotovo stagnirala, a to bi donekle mogla da popravi prošla godina u kojoj je rast BDP-a bio 7,5 odsto, što će se odraziti na statistiku kada Eurostat bude zaračunavao podatke za 2021. godinu.

Sada, posmatrajući 2020. ali i unazad 10 godina, države poput Bugarske, a naročito Rumunija, koje su u EU, a sa kojima se iz okruženja često poredimo, znatno više su napredovale od ostalih zemalja Balkana koje streme Uniji.

Standard Rumunije je 2012. bio na 54 odsto evropskog prosjeka, Bugarske na 47. Rumunija je 2020. stigla do 72 odsto dok je Bugarska prvu pandemijsku godinu završila sa standardom koji je tek 55 odsto prosjeka EU.

Susjedna Hrvatska je prije devet godina ušla u EU, ali se i ona poput Srbije ne može pohvaliti velikim rastom standarda. Oni su i prije ulaska u EU bili na 61 odsto standarda EU da bi poslije rasta tokom 2020. neznatno pali na 64 odsto, što je i dalje značajno bolje nego u Crnoj Gori ili Srbiji, koje važe za prve sljedeće članice EU.

Najlošiji standard u Evropi, prema mjerenjima Eurostata, u 2020. imali su Albanci, tek 30 odsto proseka EU, za nijansu bolji je BiH sa 33 odsto, dok je u Severnoj Makedoniji standard bio na 38 odsto evropskog proseka.

Mnogo bolji standard od evropskog prosjeka imalo je dosta zemalja, poslije Luksemburga standard je najviši 2020. bio u Irskoj (109), Švajcarskoj (60) i Norveškoj (40), bolji od prosjeka bio je i u Danskoj, Austriji, Holandiji, Njemačkoj, Švedskoj, na Islandu, u Belgiji, Finskoj, kao i Francuskoj i Velikoj Britaniji.

Kada se uporede standardi koje su građani pojedinih zemlja imali početkom prošle decenije, najveći rast standarda je u Irskoj, 2011. imali su za 31 odsto veći standard od prosječnog tog trenutka u EU, da bi 2020. dostigli i prestigli sve zemlje osim Luksemburga sa standardom za 109 odsto većim od evropskog prosjeka.