Kineski humanoidni roboti hit su za iznajmljivanje, ali još nijesu spremni da zamijene ljude
Kada su humanoidni roboti prošle godine dominirali scenom kineskog Spring Festival Gala spektakla, izvodeći precizne plesne koreografije pred milionskim auditorijumom, Ai Lin u tome nije vidio samo atrakciju. Vidio je biznis. Ubrzo nakon toga, ovaj e-commerce livestreamer iz Hangdžoua platio je 30.000 dolara za svog prvog androida i pretvorio ga u posao iznajmljivanja.
Potražnja je, kaže, brzo porasla. Za 3.000 juana, odnosno oko 443 dolara dnevno, klijenti mogu iznajmiti humanoidnog robota da privlači pažnju na sajmovima, nastupa na događajima ili čak učestvuje u režiranju bračne prosidbe.
Ali njegov posao je otkrio i ono što viralni snimci kineskih robota koji plešu, trče i izvode akrobacije uglavnom ne pokazuju: tehnologija koja se snažno promoviše i dalje je godinama udaljena od toga da zamijeni ljudski rad, bilo u fabrikama ili domaćinstvima.
“Tržište prodaje humanoidnih robota još se nije zaista pokrenulo, jer današnji roboti i dalje ne mogu da funkcionišu samostalno – u suštini su prevelike igračke”, rekao je Ai Lin za CNN.
Ipak, Peking ulaže milijarde dolara u humanoidne robote, posmatrajući ih kao stratešku tehnologiju koja bi mogla povećati produktivnost u trenutku kada kineski ekonomski rast usporava, a radna snaga se smanjuje. Uspjeh u ovoj industriji mogao bi Kini donijeti i važnu prednost u trci sa Sjedinjenim Američkim Državama i drugim rivalima u oblasti vještačke inteligencije i naprednih tehnologija.
“Industrijske kapacitete tradicionalno su kontrolisale zemlje poput Njemačke, Japana i SAD-a”, rekao je Lian Jye Su, glavni analitičar za vještačku inteligenciju i humanoidne robote u istraživačkoj firmi Omdia. “Ali kod humanoida postoji rijetka prilika da cijeli svijet upravo u Kini traži sljedeći veliki tehnološki iskorak.”
Jedna fabrika robota u Pekingu planira da do kraja 2026. isporuči 10.000 jedinica, a do 2030. čak 500.000, što je u skladu sa ambicijom industrije da humanoidne robote uvede u masovnu proizvodnju.
Potencijal tržišta je ogroman. Investiciona banka Morgan Stanley procjenjuje da bi do 2050. u upotrebi moglo biti milijardu humanoidnih robota, što bi predstavljalo tržište vrijedno više od pet biliona dolara, iako se masovnije usvajanje te tehnologije ne očekuje prije naredne decenije.
Dominacija Kine
Kina već dominira u proizvodnji i primjeni industrijskih robota, poput robotskih ruku u fabrikama. Njeni proizvođači humanoidnih robota prošle godine su činili ubjedljivu većinu globalnih isporuka androida, daleko ispred američkih konkurenata kao što su Tesla i Figure AI.
Ranije ovog mjeseca, Peking je pokrenuo nacionalnu inicijativu za ubrzavanje primjene humanoidnih robota u stvarnom okruženju, sa ciljem da ih do kraja godine uključi u više od 100 “visokovrijednih scenarija primjene”.
“Mislim da će daleko najveća konkurencija za humanoidne robote dolaziti iz Kine”, rekao je izvršni direktor Tesle Ilon Mask tokom januarskog razgovora o poslovnim rezultatima kompanije. Nakon više odlaganja, Teslin humanoid Optimus trebalo bi da uđe u proizvodnju kasnije ove godine.
Iznajmljivanje kao najbrži biznis-model
Za Ai Lina je presudan trenutak bio nastup humanoidnih robota na Spring Festival Gala programu, jednom od najgledanijih televizijskih događaja u Kini.
“To me je navelo da shvatim da će roboti vjerovatno imati široku primjenu u budućnosti”, rekao je.
Spektakl je podstakao preduzetnike poput njega da pokušaju unovčiti rastuću popularnost tehnologije. Budući da se maloprodajne cijene humanoidnih robota kreću od oko 19.000 dolara za osnovne modele do više od 100.000 dolara za naprednije verzije, iznajmljivanje je postalo dostupnija opcija.
Na kineskim društvenim mrežama pretrage za humanoidnim robotima otvaraju lavinu influensera i malih firmi koje nude usluge iznajmljivanja. Prema navodima državnih medija, u Kini sada postoji više od 153.000 kompanija koje se bave iznajmljivanjem robota.
Jedan od vodećih kineskih proizvođača, AGIBOT, prošle godine je pokrenuo posebnu firmu za iznajmljivanje pod nazivom SHAREBOT i procijenio da bi tržište iznajmljivanja robota do kraja 2026. moglo dostići vrijednost od 1,5 milijardi dolara.
Preko online platforme, klijenti mogu iznajmiti humanoida za najmanje 3.500 juana dnevno, odnosno oko 517 dolara, uključujući troškove isporuke i ljudskog operatera koji pomaže u upravljanju i programiranju mašine. Za tri mjeseca od pokretanja platforme zabilježeno je više od 5.500 narudžbi.
Iznajmljivanje nije samo izvor prihoda, već omogućava robotima da uđu u realne scenarije, kaže Li Yiyan, izvršni direktor SHAREBOT-a.
“To na kraju pomaže robotima da brže pređu put od pukih izložbenih eksponata do masovne primjene”, rekao je.
Slično je razmišljala i 52-godišnja Zhao Xiaohong iz provincije Jiangsu, koja je prošle godine kupila osam humanoidnih robota za iznajmljivanje, ocjenjujući da je to “najbrži način da se tehnologija kratkoročno monetizuje”.
Međutim, vlasnici ovih biznisa već primjećuju da cijene iznajmljivanja počinju da padaju kako se gubi početni efekat iznenađenja.
“Ljudi počinju da osjećaju zamor kada tehnologija stagnira i prestane da napreduje, dok je tržište preplavljeno sličnim tipovima robota”, rekla je Zhao.
Na sceni blistaju, na poslu još zaostaju
Razlika između spektakla i stvarne upotrebljivosti možda se najjasnije vidi u Yizhuangu, tehnološkom centru na jugoistoku Pekinga.
U futurističkom izložbenom centru, koji je postao redovna stanica za delegacije i ture koje organizuju vlasti, robotski psi izvode tradicionalni kineski ples lava, dok humanoid u dresu Majkla Džordana ubacuje slobodna bacanja.
Ali nedaleko od tih impresivnih demonstracija nalazi se zaseban, državno podržan objekat koji pokazuje zašto roboti i dalje ne mogu mnogo više od dobro uvježbanog nastupa.
Unutra, više od 120 humanoida stoji u urednim redovima. Svaki od njih ponavlja tačno određeni zadatak – od sortiranja paketa i mijenjanja pelena do sipanja kokica – dok ih ljudski treneri usmjeravaju ručnim kontrolerima.
Uspostavljanje desetina sličnih centara širom Kine pokazuje jedan od ključnih izazova industrije humanoidnih robota: uprkos brzom razvoju vještačke inteligencije, robotima i dalje nedostaju ogromne količine podataka iz fizičkog svijeta kako bi postali zaista sposobni radnici.
Kineski proizvođači humanoida plaćaju firmama poput X-Humanoida i do 150 dolara po satu za podatke o fizičkoj interakciji, u zavisnosti od složenosti zadataka, rekao je Jiang Weilai, rukovodilac tog centra.
Pored podataka, problem je i hardver.
Marco Wang, analitičar za kinesku robotiku u istraživačkoj firmi Interact Analysis, kaže da su, na primjer, robotske šake među tehnički najmanje spremnim komponentama.
“Morate smjestiti mnogo funkcionalnosti u komponentu približne veličine i težine ljudskog zgloba. Kada toliko dijelova upakujete u tako mali prostor, odvođenje toplote postaje veliki izazov”, objasnio je Wang.
Zbog toga robotske šake imaju visoke troškove proizvodnje, slabiju otpornost na udarce, kratak radni vijek i ne postoje gotova inženjerska rješenja na koja bi se proizvođači mogli osloniti.
Zato najveći dio potražnje za humanoidnim robotima u Kini i dalje dolazi od države, dok je samo mali broj njih stigao do fabričkih pogona, uglavnom kroz pilot-projekte.
Čak i kod vodećih proizvođača, produktivnost robota i dalje zaostaje za ljudskim radnicima. UBTECH, jedna od najvećih kineskih kompanija za humanoidne robote, saopštila je CNN-u da njeni najnapredniji modeli mogu dostići oko 80 odsto ljudske produktivnosti, ali samo u određenim zadacima, poput slaganja kutija i sortiranja paketa.
Kina računa na automatizovanu budućnost
Uprkos ograničenjima, Kina ostaje izrazito optimistična u pogledu automatizovane budućnosti.
Prihvatanje tehnologije vidi se u sve češćem prisustvu robota u svakodnevnom životu. U Hangdžouu, robotski saobraćajni policajci usmjeravaju vozila na prometnim raskrsnicama. U parkovima se mogu vidjeti ljudi koji šetaju humanoide poput kućnih ljubimaca. U velikim gradovima kao što su Peking, Šangaj i Šenžen, roboti prave kafu, toče pivo ili izdaju ljekove.
“Možda i dalje djeluju pomalo nespretno, ali su počeli da ulaze u javni prostor”, rekla je Joy Zhang, analitičarka francuske banke BNP Paribas.
To ne znači nužno da su kineski humanoidni roboti tehnološki ispred Teslinog Optimusa, ali pokazuje drugačiji kineski pristup: rana primjena i pristupačnije cijene treba da podstaknu šire usvajanje, objašnjava Zhang.
Taj pristup ubrzao se nakon što je Peking 2023. objavio politički dokument posvećen humanoidnim robotima, predstavljajući ih kao “sljedeći disruptivni proizvod” poslije računara, pametnih telefona i električnih vozila.
“Brza evolucija tehnologije humanoidnih robota učinila ju je novim vrhom tehnološke konkurencije, novom granicom budućih industrija i novim motorom ekonomskog rasta”, navedeno je u dokumentu.
Oslanjajući se na snažnu proizvodnu bazu i lanac snabdijevanja razvijen kroz industriju električnih vozila, kineski proizvođači uspjeli su da povećaju proizvodnju i istovremeno brže obaraju cijene. Prema podacima istraživačke firme TrendForce, u Kini već postoji više od 140 proizvođača humanoidnih robota.
Ali prenatrpano tržište i još ograničena stvarna potražnja stvaraju problem za mnoge kompanije koje pokušavaju da ostvare održiv povraćaj investicije.
“Mnogi igrači iz drugog reda od prošle godine bilježe oštar pad finansiranja i investicione aktivnosti”, rekao je PK Tseng, istraživački menadžer u TrendForceu.
Kako se tržište iznajmljivanja humanoidnih robota hladi, a početno uzbuđenje jenjava, sve su glasnija upozorenja da se u industriji stvara balon.
“Industrija je do određene mjere namjerno prenaglašena kako bi se ispričala priča o tome koliko je Kina snažna u novim tehnologijama”, ocijenio je Su iz Omdije, dodajući da se od početka godine primjećuje blagi pad interesovanja tržišta za ovaj sektor.
On očekuje da će se industrija vremenom konsolidovati oko nekoliko velikih igrača, dok će ostali opstajati zahvaljujući subvencijama lokalnih vlasti ili podršci drugih finansijera.
Unitree kao simbol kineskih ambicija
Najjasniji simbol kineskih ambicija možda je Unitree, kompanija iz Hangdžoua čiji su roboti postali viralna senzacija, posebno nakon što su ove godine ponovo privukli pažnju publike na Spring Festival Gala programu izvođenjem kung-fu tačaka.
Unitree se profilisao kao najveći svjetski proizvođač humanoidnih robota i priprema se za izlazak na berzu u Šangaju kasnije ove godine. Tokom nedavne posjete njegovom sjedištu u Hangdžouu, zaposleni su istovremeno dočekivali delegaciju kupaca iz Malezije i predstavnike kineskih vlasti.
Ipak, čak i kod ovog predvodnika industrije, ograničenja današnje tehnologije ostaju očigledna. Istraživačke i obrazovne institucije čine većinu prodaje, dok industrijska primjena i dalje predstavlja manje od 10 odsto.
Na pitanje kada će Unitree roboti moći da budu raspoređeni na proizvodnim linijama, menadžerka za odnose s javnošću Yolanda Xie odgovorila je oprezno.
“To će vjerovatno zavisiti od tehnoloških proboja i ukupnog razvoja industrije”, rekla je.
Drugim riječima, humanoidni roboti u Kini već jesu spektakl, marketinški alat i državna tehnološka ambicija. Ali put od pozornice do fabrike, kancelarije ili domaćinstva biće znatno duži nego što sugerišu viralni snimci.
