Da li će 19 država bankrotirati do kraja godine?

Tri su stvari koje bi mogle da dominiraju vijestima u narednim mjesecima: energetska kriza u Evropi, kolaps vrijednosti raznih vrsta imovine i niz bankrota u zemljama u razvoju i dalji kolaps tržišta akcija. Inflacija će ostati važna tema, ali je u ovom trenutku veoma teško predvidjeti pravac i snagu kretanja njenog trenda

Članice EU, koje su poznate po boljem planiranju i boljoj pripremi, već su prepoznale energetsku krizu kao aktuelni nacionalni problem br. 1, piše beogradski list Danas.

Nakon što je Rusija prošlog mjeseca drastično smanjila zalihe energenata, u Njemačkoj je nastala situacija slična onoj izazvanom šokom cijena nafte 1973. godine, ali je sada to pitanje složenije. Njemci racionalizuju toplu vodu, štede na grijanju otvorenih bazena, smanjuju broj tijela javne rasvjete, ministri preporučuju kraće tuširanje… U mjestu Dipoldisvalde, u blizini češke granice, građani mogu da koriste toplu vodu za tuširanje između 4-8 u ujutro i 11-1 uveče. Vonovia – najveća kompanija za iznajmljivanje stanova i kuća u Njemačkoj – najavljuje da će ograničiti grijanje noću na 17 stepeni Celzijusa.

Predsjednik Saveza gradova Njemačke poziva gradske uprave da ugase javnu rasvjetu noću, kao i da ugase semafore, zaustave toplu vodu u javnim zgradama, muzejima i sportskim centrima, prestanu da osvjetljavaju istorijske objekte i turističke atrakcije, povećaju temperatura klima uređaja itd.

U okrugu Lahn-Dill već nema tople vode u školama i 60 fiskulturnih sala. Dizeldorf je potpuno zatvorio kompleks bazena Munster-Therme. Bolja je situacija u Berlinu, gdje su ‘samo’ isključili termostate na bazenima. Građani masovno kupuju peći na drva ili obnavljaju stare. Eksplodirala je prodaja ogrijevnog drveta, peleta i uglja. Kanisteri goriva su u velikoj potražnji.

U Njemačkoj se procjenjuje da su troškovi energije za domaćinstva sa 4 člana porasli za 200 odsto na 3.800 eura godišnje. Međutim, najdramatičniji trošak će proizaći iz racionalizacije industrijske potrošnje i posljedičnog smanjenja industrijske proizvodnje. Njemačka je dobro organizovana zemlja sa velikim energetskim potrebama, što je najbolji primjer gdje može da ima energetski deficit čak i za članice EU sa ogromnim finansijskim rezervama.

S obzirom da se najveći poslovni mediji najviše fokusiraju na ekonomske i finansijske probleme zapadnih demokratija, drama koja se razvija na tzv. tržišta u razvoju. Liban i Šri Lanka već su prestali da plaćaju obaveze vlasnicima nacionalnih obveznica.

Nedavno je i Rusija artificijelno defaultirala (vještački bankrot). Pitanje je koliko finansiranje rata može trajati Ukrajini, čak i uz pomoć Zapada.

Procjenjuje se da je oko četvrtina hiljada milijardi dugova zemalja u razvoju visokorizično, a velika je vjerovatnoća da će jedan broj zemalja bankrotirati zbog sve veće cijene refinansiranja duga. Prema Bloomberg Economics-u, velike su šanse za neizvršenje obaveza u Egiptu, Tunisu, Pakistanu, Gani, Salvadoru…

Ukupno 19 zemalja, u kojima živi više od 900 miliona ljudi, nalazi se u nekom stanju finansijskog stresa koji će rezultirati bankrota ili prestanka plaćanja obaveza prema međunarodnim investitorima, a najveći dio će sigurno izgubiti sposobnost da plaćaju dugove. Ukupno, petina (oko 17 odsto) ukupnih dugova tržišta u razvoju od 1,4 triliona dolara je u opasnosti. Finansijska kriza tržišta u razvoju negativno će uticati na finansijske performanse zapadnih zemalja.

Neispunjenje obaveza brojnih zemalja u razvoju će produbiti ionako tešku ekonomsku i socijalnu situaciju njihovih domaćinstava i preduzeća. Otprilike četvrtina obveznica zemalja u razvoju, koje obično nose prinose veće od 10 odsto, sada se suočava sa bankrotom, a ukupna vrijednost Bloomberg USD agregatnog suverenog indeksa je potonula za 20 odsto od početka godine, tj. više od cjelokupnog gubitka u kriznoj 2008. godini.

Logično je očekivati nastavak kolapsa vrijednosti na zapadnim berzama, iako se tu procjene razlikuju. Dok Wall Street optimistički i dalje kolektivno očekuje rast zarade u S&P-u od 10 odsto, izvještaj Belkina, na primjer, predviđa kolaps od -48 odsto, kao i 2009. godine.