Ekonomija rata: Evropu boli sada, Rusiju će kasnije

Širom Evrope znakovi krize se množe dok se ruski rat u Ukrajini odugovlači. Banke hrane u Italiji koristi sve više ljudi. Njemački zvaničnici pozivaju na gašenje klima uređaja dok pripremaju planove za racionalizaciju prirodnog gasa i ponovno pokretanje elektrana na ugalj.

Državne kompanije traže pomo od poreskih obveznika, a mljekari se pitaju kako će pasterizovati mlijeko. Euro je pao na najniži nivo u 20 godina u odnosu na dolar, a predviđanja recesije su u porastu.

AP piše da su nabrojane tačke pritiska znakovi su kako je sukob — i Kremlj koji je postupno gasio dostavu prirodnog gasa koji gura industriju — izazvao energetsku krizu u Evropi i povećao vjerovatnost ponovnog pada u recesiju baš u trenutku kada se ekonomija oporavljala od COVID-19 pandemije.

U međuvremenu, visoki troškovi energije podstaknuti ratom pogoduju Rusiji, velikom izvozniku nafte i prirodnog gasa čija su agilna centralna banka i godine iskustva u životu pod sankcijama stabilizovali rublju i inflaciju uprkos ekonomskoj izolaciji.

Dugoročno, međutim, ekonomisti kažu da će Rusija, iako će izbjeći potpuni kolaps, platiti visoku cijenu za rat: doživjeće produbljivanje ekonomske stagnacije kroz izgubljene investicije i niže prihode građana.

Najhitniji izazov za Evropu je kratkoročni: boriti se protiv rekordne inflacije od 8,6% i prebroditi zimu bez veće nestašice energije. Kontinent se oslanja na ruski prirodni gas, a više cijene energije već opterećuju fabrike, cijene hrane i rezervoare goriva.

Nesigurnost pritiska energetski intenzivne industrije poput čelika i poljoprivrede, koje bi se mogle suočiti s ograničenjem prirodnog gasa radi zaštite domova ako se kriza pogorša.

Molkerei Berchtesgadener Land, velika mljekarska zadruga u njemačkom gradu Pidingu u blizini Minhena, uskladištila je 200.000 litara loživog ulja kako bi mogla nastaviti proizvodnju energije i pare za pasterizaciju mlijeka i držati ga hladnim ako joj je struja ili prirodni gas bude isključen.

To je ključna zaštita za 1800 poljoprivrednika članova čijih 50.000 krava proizvodi milion litara mlijeka dnevno.

“Ako mljekara ne radi, onda ne mogu ni farmeri”, rekao je izvršni direktor Bernhard Pointner. “Tada bi farmeri morali baciti svoje mlijeko.”

U jednom satu, mljekara potroši ekvivalent godišnje vrijednosti električne energije za domaćinstvo, kako bi zadržala 20.000 paleta mlijeka hladnim. Mljekara je takođe napravila zalihe ambalaže i drugog materijala kako bi zaštitila dobavljače od nestašice energije: “Imamo dosta sačuvanog… ali to će trajati samo nekoliko sedmica”, upozoravaju.

Inflacija je povećala i troškove života. Tako, na primjer, prosječa italijanska porodica ove godine troši 681 euro više da se prehrani.

“Stvarno smo zabrinuti zbog situacije i stalnog porasta broja porodica koje pomažemo”, rekao je Dario Boggio Marzet, predsjednik Banke hrane Lombardije, koja okuplja desetine dobrotvornih organizacija koje vode narodne kuhinje i najugroženije snabdijevaju osnovnim namirnicama. Njihovi mjesečni troškovi ove godine su porasli za 5.000 eura.

Jessica Lobli, samohrana majka dvoje djece iz pariskog predgrađa Gennevilliers, pomno pazi na porast cijena namirnica. Smanjila je konzumaciju mlijeka i jogurta te se odrekla Nutelle ili markiranih slatkiša.

“Situacija će se pogoršati, ali moramo jesti da bismo preživjeli”, rekao je Lobli koji zarađuje između 1.300 i 2.000 eura mjesečno radeći u školskoj kuhinji.

Njen mjesečni budžet za hranu od 150 do 200 eura u junu je pao na 100 eura. Rekla je da njena porodica ne jede toliko ljeti, ali je zabrinuta zbog septembra, kada će morati da kupi školski pribor za svoju 15-godišnju kćer i 8-godišnjeg sina, što će joj dodatno smanjiti kućni budžet.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron kaže da vlada ima za cilj uštedu energije gašenjem javne rasvjete noću i preduzimanjem drugih koraka. Slično su i njemački zvaničnici molili ljude i kompanije da štede energiju, tako što će smanjiti potrošnju klima uređaja.

Ove mjere uslijedile su nakon što je Rusija isključila ili smanjila dotok prirodnog gasa za desetak evropskih zemalja.

Najveći njemački uvoznik ruskog gasa, Uniper je zatražio pomoć vlade nakon što je bio stisnut između vrtoglavih cijena plina i onoga što je smio naplaćivati ​​kupcima.

Carsten Brzeski, glavni ekonomista eurozone u banci ING, predviđa recesiju krajem godine jer visoke cijene smanjuju kupovnu moć građana. Dugoročni ekonomski rast Evrope zavisiće od toga hoće li se vlade uhvatiti u koštac s velikim ulaganjima potrebnim za prelaz na ekonomiju temeljenu na obnovljivoj energiji.

“Bez ulaganja, bez strukturnih promjena, jedino što preostaje je nadati se da će sve funkcionisati kao prije – ali neće”, rekao je Brzeski.

Rusija stabilizovala ekonomiju

Dok Evropa pati, Rusija je opsežnom vladinom intervencijom stabilizovala kurs rublje, tržište dionica i inflaciju. Ruska nafta sve više kupaca nalazi u Aziji, iako po sniženim cijenama, jer zapadni kupci odustaju.

Nakon što je pogođen sankcijama zbog zauzimanja ukrajinske regije Krim 2014. godine, Kremlj je izgradio “ekonomiju tvrđave”, održavajući nizak dug i tjerajući kompanije da materijal i hranu nabavljaju unutar Rusije.

Iako su kompanije u stranom vlasništvu poput IKEA-e zatvorene i Rusija nije platila svoj vanjski dug po prvi put u više od jednog vijeka, nema osjećaja neposredne krize u centru Moskve. Imućniji mladi i dalje idu u restorane, pa makar bili i Uniqlo. Victoria’s Secret i Zara trgovine su zatvorene u sedmerospratnom trgovačkom centru Evropeisky.

Nasljednici McDonald’sa, Vkusno-i Tochka, poslužuju više-manje identičnu hranu, dok je bivši Krispy Kreme u trgovačkom centru ribrendiran, ali prodaje u osnovi iste ponude.

U manje imućnim pokrajinama, Sofija Suvorova, koja živi u Nižnjem Novgorodu, 440 kilometara od Moskve, osjetila je pritisak na porodični budžet.

“Više ne naručujemo hranu za vani”, rekla je dok je kupovala u supermarketu. “Nekada je bilo vrlo zgodno kada imate malu djecu. Rjeđe idemo u kafiće. Morali smo smanjiti neke vrste zabave, poput koncerata i pozorišta; pokušavamo nešto zadržati za djecu, ali odrasli su se toga morali odreći”

Ekonomisti kažu da kurs rublje — jači u odnosu na dolar nego prije rata — i opadajuća inflacija predstavljaju pogrešnu sliku. Pravila koja sprječavaju izlazak novca iz zemlje i prisiljavaju izvoznike da većinu svoje inostrane zarade od nafte i gasa mijenjaju u rublje namjestila su kurs rublje.

A stopa inflacije “djelimično je izgubila smisao”, napisala je u nedavnoj analizi Janis Kluge, stručnjakinja za rusku ekonomiju pri Njemačkom institutu za međunarodne i bezbjednosne poslove. To je zato što ne uzima u obzir nestajanje zapadnjačke robe, a niža inflacija vjerovatno odražava pad potražnje, što je loše za ekonomiju.

Oko 2,8 miliona Rusa bilo je zaposleno u stranim ili mješovitim kompanijama u 2020, prema politologu Ilyi Matveevu. Ako uzmemo u obzir dobavljače, čak 5 miliona radnih mjesta, odnosno 12% radne snage, zavisi od stranih kompanija i njihovih ulaganja.

Strane firme mogle bi pronaći ruske vlasnike, a protekcionizam i prezasićenost državnim poslovima spriječiće masovnu nezaposlenost. Ali ekonomija će biti daleko manje produktivna, rekao je Kluge, “što će dovesti do značajnog pada prosječnih realnih prihoda.”

AP/Investitor

Foto: Alex Simpson on Unsplash