5 znakova da svijet ide ka recesiji

Širom svijetskih tržišta bljeskaju znakovi upozorenja da se globalna ekonomija klima na ivici litice. Pitanje recesije više nije da li, već kada.

Tokom protekle sedmice, puls tih bljeskajućih crvenih svjetala ubrzao se dok su se tržišta uhvatila u koštac sa realnošću – nekada spekulativnom, a sada sigurnom – da će Federalne rezerve nastaviti sa svojom najagresivnijom kampanjom monetarnog pooštravanja u posljednjih nekoliko decenija kako bi izvukla inflaciju iz američke ekonomije. Čak i ako to znači pokretanje recesije. Čak i ako to dolazi na štetu potrošača i preduzeća daleko izvan američkih granica.

Sada postoji 98% šanse za globalnu recesiju, prema istraživačkoj firmi Ned Davis. Očitavanje vjerovatnoće recesije ove kompanije bilo je samo dvaput ranije – 2008. i 2020. godine.

CNN donosi pet ključnih trendova koji pokazuju da svije ide ka recesiji:

Moćni američki dolar

Američki dolar igra veliku ulogu u globalnoj ekonomiji i međunarodnim finansijama. I trenutno je jača nego što je bila za dvije decenije. Najjednostavnije objašnjenje se vraća na Fed.

Kada američka centralna banka podiže kamatne stope, kao što radi od marta, to čini dolar privlačnijim za investitore širom svijeta. U bilo kojoj ekonomskoj klimi, dolar se smatra sigurnim mjestom za parkiranje novca. U burnim okolnostima – globalnoj pandemiji, recimo, ili ratu u istočnoj Evropi – investitori imaju još više podsticaja da kupuju dolare, obično u obliku državnih obveznica SAD.

Dok je jak dolar dobra prednost za Amerikance koji putuju u inostranstvo, on stvara glavobolje skoro svima ostalima. Vrijednost britanske funte, eura, kineskog juana i japanskog jena, između mnogih drugih, je oslabila. To čini skupljim uvoz osnovnih stvari poput hrane i goriva za te nacije.

Kao odgovor, centralne banke koje se već bore protiv inflacije izazvane pandemijom podižu stope više i brže kako bi ojačale vrijednost svojih valuta.

Snaga dolara takođe stvara destabilizirajuće efekte za Wall Street, jer mnoge S&P 500 kompanije posluju širom svijeta. Prema jednoj procjeni Morgan Stanleya , svaki rast dolarskog indeksa od 1% ima negativan uticaj od 0,5% na S&P 500 zaradu.

Američki ekonomski motor se zaustavlja

Prvi pokretač najveće svjetske ekonomije je kupovina. A američki kupci su umorni. Nakon više od godinu dana rasta cijena gotovo svega, uz stagniranje plata, potrošači su se povukli.

“Teškoće uzrokovane inflacijom znače da potrošači uranjaju u svoju štednju”, rekao je glavni ekonomist EY Parthenon Gregory Daco u bilješci u petak. Stopa lične štednje u avgustu je ostala nepromijenjena na samo 3,5%, rekao je Daco – blizu najniže stope od 2008. i znatno ispod nivoa prije Covida od oko 9%.

Još jednom, razlog za povlačenje ima mnogo veze sa Fed-om. Federalne rezerve, predvođene predsjedavajućim Džeromom Pauelom, agresivno podižu stope u cilju borbe protiv inflacije – čak i ako rizikuje da izazove recesiju.

Kamatne stope su rasle istorijskim tempom, gurajući stope na hipoteke na najviši nivo u više od jedne decenije i otežavajući rast preduzeća. Na kraju, Fed-ova povećanja kamatnih stopa bi trebalo da u velikoj mjeri smanje troškove. Ali u međuvremenu, potrošači dobijaju jedan-dva udarac visokih stopa zaduživanja i visokih cijena, posebno kada su u pitanju potrepštine poput hrane i stanovanja.

Amerikanci su otvorili svoje novčanike tokom karantina 2020, kada su pokrenuli ekonomiju iz njene kratke, ali teške pandemijske recesije. Od tada je državna pomoć isparila, a inflacija se ukorijenila, gurajući cijene prema najbržoj stopi u posljednjih 40 godina i narušavajući potrošačku moć.

Korporativna Amerika steže kaiš

Poslovanje je cvjetalo u svim industrijama tokom najvećeg dijela ere pandemije, čak i sa istorijski visokom inflacijom koja je pojela profit. To je zahvaljujući (još jednom) upornosti američkih kupaca, jer su kompanije uglavnom bile u mogućnosti da svoje veće troškove prebace na potrošače kako bi ublažile profitne marže.

Ali bonanca zarade možda neće potrajati. Sredinom septembra, jedna kompanija čije bogatstvo služi kao svojevrsni ekonomski vođa šokirala je investitore. FedEx, koji posluje u više od 200 zemalja, neočekivano je revidirao svoje izglede, upozoravajući da potražnja omekšava i da će zarada vjerovatno pasti više od 40%.

Medvjeđe tržište

Wall Street je pogođen, a dionice su sada na putu da završe najgoru godinu od 2008.

Ali prošle godine je bila sasvim druga priča. Tržišta dionica su napredovala 2021., a S&P 500 je skočio za 27%, zahvaljujući bujici gotovine koju su ubacile Federalne rezerve, koje su pokrenule dvostruku politiku ublažavanja monetarne politike u proljeće 2020. kako bi spriječile da se finansijska tržišta raspadnu.

Zabava je trajala do početka 2022. Ali kako je počela inflacija, Fed je okrenuo igricu podižući kamatne stope i odmotavajući svoj mehanizam kupovine obveznica koji je podupirao tržište.

Mamurluk je bio brutalan. S&P 500, najšira mjera Wall Streeta — i indeks odgovoran za većinu Amerikanaca 401(k)s — pao je skoro 24% u godini. I nije jedini. Sva tri glavna američka indeksa su na medvjeđim tržištima – u padu od najmanje 20% u odnosu na svoje najnovije maksimume.

U nesretnom zaokretu, tržišta obveznica, obično sigurno utočište za investitore kada dionice i druga imovina opadaju, takođe su u zastoju.

Još jednom, okrivite Fed.

Inflacija, zajedno sa strmim rastom kamatnih stopa od strane centralne banke, gurnula je cijene obveznica naniže, što uzrokuje porast prinosa na obveznice (tzv. prinos koji investitor dobija na svoj zajam vladi).

U srijedu je prinos na 10-godišnji američki trezor nakratko premašio 4%, dostigavši ​​najviši nivo u posljednjih 14 godina. Taj skok je bio praćen strmim padom kao odgovor na intervenciju Banke Engleske na sopstvenom rastućem tržištu obveznica – što predstavlja tektonske poteze iz ugla finansijskog svijeta koji je dizajniran da bude stabilan, ako ne i potpuno dosadan.

Prinosi na evropske obveznice takođe rastu jer centralne banke slijede politiku Fed-a u podizanju kamatnih stopa kako bi ojačale vlastite valute.

Zaključak: Postoji nekoliko sigurnih mjesta za investitore da ulože svoj novac upravo sada, i malo je vjerovatno da će se to promijeniti sve dok globalna inflacija ne bude pod kontrolom i centralne banke ne olabave svoje stiske.

Nigdje kolizija ekonomskih, finansijskih i političkih nesreća nije tako bolno vidljiva kao u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Poput ostatka svijeta, Velika Britanija se bori s porastom cijena koje se uglavnom mogu pripisati kolosalnom šoku Covid-19, praćenom trgovinskim poremećajima izazvanim ruskom invazijom na Ukrajinu. Kako je Zapad prekinuo uvoz ruskog prirodnog gasa, cijene energenata su porasle, a zalihe su se smanjile.

Ti događaji su sami po sebi bili dovoljno loši.

Ali onda, prije nešto više od sedam dana, novopostavljena vlada premijerke Liz Trus objavila je plan za sveobuhvatno smanjenje poreza koji su ekonomisti s oba kraja političkog spektra ocijenili kao neortodoksan u najboljem, a u najgorem slučaju dijaboličan.

Ukratko, Trusova administracija je rekla da će smanjiti poreze za sve Britance kako bi podstakla potrošnju i investicije i, u teoriji, ublažila udarac recesije. Ali smanjenja poreza ne znači finansiranje, što znači da vlada mora da se zaduži da bi pokrila troškove.

Ta odluka izazvala je paniku na finansijskim tržištima i stavila Downing Street u sukob sa nezavisnom centralnom bankom, Bankom Engleske. Investitori širom svijeta su masovno rasprodali britanske obveznice, spustivši funtu na najniži nivo u odnosu na dolar u skoro 230 godina. Kao i od 1792. godine, kada je Kongres proglasio američki dolar legalnim sredstvom plaćanja.

Rezultat

Iako je konsenzus da ‘e globalna recesija vjerovatno nastupiti tokom 2023. godine, nemoguće je predvidjeti koliko će ona biti ozbiljna ili koliko će dugo trajati. Nije svaka recesija tako bolna kao Velika recesija 2007-2009, ali svaka recesija je, naravno, bolna.

Neke ekonomije, posebno Sjedinjene Države, sa svojim jakim tržištem rada i otpornim potrošačima, moći će izdržati udarac bolje od drugih.

„Nalazimo se u nepoznatim vodama u mjesecima koji su pred nama“, napisali su ekonomisti Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u izvještaju ove sedmice.

“Neposredna perspektiva za globalnu ekonomiju i veći dio svjetske populacije je mračna”, nastavili su, dodajući da će izazovi “testirati otpornost ekonomija i društava i uzeti kažnjavajući ljudski danak.”

Ali, rekli su, ima nekih dobrih vijesti. Krize nameću transformacije koje u konačnom mogu poboljšati životni standard i učiniti ekonomije jačim.

“Preduzeća se moraju promijeniti. Ovo je priča od početka pandemije”, rekla je Rima Bhatia, ekonomski savjetnik za Gulf International Bank. “Preduzeća više ne mogu nastaviti putem kojim su išla. To je prilika i to je dobro.”