Regionalni pregled: Izvoz bitan za ekonomije malih država, crnogorski je minimalan
Hrvatski izvoz snažno raste, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). U prvih osam mjeseci ove godine je izvezeno robe u vrijednosti od 15.17 milijardi eura, gotovo za trećinu (31.56 odsto) više nego prošle godine i 51.25 posto više nego 2019, kada je izvezeno robe u vrijednosti 10.02 milijarde eura.
Dojam kvari niska pokrivenost uvoza izvozom, samo 55.9 odsto, piše Index i dodaje da je prošle godine u istom razdoblju pokrivenost uvoza izvozom iznosila 65.2 odsto, a u 2019. 59.8 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom raste još od trenutka ulaska Hrvatske u EU, zbog čega je podatak o naglom padu još šokantniji.
Sjajan rast izvoza Hrvatske, Slovenije, Srbije, BiH i Makedonije, crnogorski minimalan
Odlične izvozne rezultate ostvaruju i susjedne Slovenija, Srbija, BiH i Sjeverna Makedonija. Tako je robni izvoz Srbije u prvih osam mjeseci rastao s 12.94 milijarde eura 2019. na 18.85 milijardi eura 2022, što je solidan rast od 45.67 odsto.
Slovenija je rekorder po apsolutnom rastu, s 22.18 milijardi eura u prvih osam mjeseci 2019. na 34.36 milijardi eura ove godine, tj. 54.91 odsto. Relativno najveći rast je ostvarila BiH, 55.50 odsto, tj. s 3.91 milijarde eura prvih osam mjeseci 2019. na 6.08 milijardi eura u istom periodu 2022. Sjeverna Makedonija je imala najmanji rast, ali ipak solidnih 27.66 odsto.
Crna Gora je takođe ostvarila rast, ali je izvoz proizvoda toliko nevažan i mali da uopšte nije uključen u analizu Indexa.
Okvirno je Hrvatska ove godine do kraja avgusta izvezla 3900 eura po stanovniku, Slovenija 16.360 eura, Srbija 2800 eura, BiH 1.900 eura te Sjeverna Makedonija 2700 eura po stanovniku.
Sve zemlje osim Slovenije relativno malo izvoze za svoju veličinu, tj. trgovinski su zatvorene prema ostatku svijeta. Mađarska, Slovačka i Češka izvoze od 12.000 do 17.000 eura po stanovniku godišnje, a čak i jedna velika Poljska (38 miliona stanovnika) ima veći izvoz po stanovniku od Hrvatske i nekoliko puta veći od Srbije, BiH i Sj. Makedonije.
Zakonitost po pitanju međunarodne trgovine je da velike države manje izvoze po glavi stanovnika. Razlog je taj što imaju ogromno domaće tržište pa im je izvoz manje važan za kompanije. SAD ima jako mali izvoz po glavi stanovnika, jer je većini kompanija dovoljno unutrašnje tržište. Izvoz Kine po stanovniku je još manji, a iako je domaće tržište manje razvijeno od SAD-a, ima puno više stanovnika.
Međunarodna trgovina je puno važnija za male države, jer im je potrebno veće, spoljno tržište za plasiranje svojih proizvoda te za uvoz sirovina i poluproizvoda.
Geografski male države po samoj prirodi svoje veličine ne mogu imati puno sirovina, a zbog malog domaćeg tržišta, s malo kompanija, nemaju dovoljno dobavljača međuproizvoda koji se koriste u proizvodnji finalnih proizvoda.
Izvoz je ključan za razvoj malih država poput Crne Gore
Malim državama poput Hrvatske, a posebno Crne Gore, izvoz je ključan za privredni razvoj, ali isto vrijedi za uvoz.
Na prvu paradoksalno, ali mala država treba puno da uvozi da bi mogla puno da izvozi. Razlog je sama veličina zemlje i njene ekonomije, jer nijesu dovoljno veliki da mogu imati kompanije koje proizvode sve proizvode, poluproizvode i sirovine. Da bi se u maloj državi napravio proizvod, puno komponenti je potrebno uvesti.
Isto vrijedi za sve male države. Njima veliki izvoz po glavi stanovnika nužno znači i veliki uvoz po glavi stanovnika. Isto vrijedi za Srbiju, BiH, Sjevernu Makedoniju i Sloveniju. Ali sami odnos između uvoza i izvoza proizvoda zavisi i od izvoza usluga, zbog čega je pokrivenost izvoza uvozom Hrvatske istorijski jako niska. Prošlogodišnja pokrivenost više od 60 odsto uvoza roba izvozom roba bila je istorijski rekord, jer se godinama kretala od 45 do 55 odsto.
Pokrivenost uvoza izvozom u Crnoj Gori u 2021. godini iznosila je svega 17,4% i u tom okviru se kreće godinama, be značajnijih promjena.
