economics, investment, investor, investitor, stock exchange, businessman

Dramatične prognoze danske banke za 2023.

Podijeli

Šokantne prognoze Saxo banke za 2023. uključuju zabranu proizvodnje mesa, vrtoglavi skok cijena zlata i britansko glasanje za poništenje Brexita.

Godišnji izvještaj danske banke, objavljeno ranije ovog mjeseca, očekuje da će globalne ekonomije preći u modus “ratne ekonomije”, “gdje su suvereni ekonomski dobici i samopouzdanje nadjačali globalizaciju”.

Među glavnim najavama banke za sljedeću godinu, menadžer robne strategije Saxo, Ole Hansen, predvidio je da bi cijena spot zlata mogla premašiti 3000 dolara po unci 2023. godine – oko 67% više od trenutne cijene od oko 1.797 dolara po unci.

Izvještaj svoj prognozirani porast svodi na tri faktora: “sve veći mentalitet ratne ekonomije” koji zlato čini privlačnijim od stranih rezervi, veliko ulaganje u nove prioritete nacionalne bezbjednosti i povećanje globalne likvidnosti dok kreatori politike pokušavaju izbjeći dužničke debakle u svojim državama recesije.

“Ne bih se iznenadio da vidim ekonomiju vođena robom koja žele ići na zlato zbog nedostatka boljih alternativa”, rekao je Sten Jakobsen, glavni investicioni direktor u Saxo-u, za CNBC, prenosi SEEbiz.

“Mislim da će zlato uzletjeti”, dodao je.

Iako analitičari očekuju povećanje cijene zlata 2023, porast tih dimenzija nije vjerovatan, prema globalnoj robnoj obavještajnoj kompaniji CRU.

“Naša su cjenovna očekivanja mnogo umjerenija”, rekao je za CNBC Kiril Kirilenko, viši analitičar u CRU-u.

“Manje oštrouman Fed vjerovatno će dovesti do slabijeg dolara, što bi zauzvrat moglo dati bikovima zlata više prostora za disanje i energije za uspon iduće godine, podižući cijene bliže 1.900 dolara za uncu”, rekao je.

Kirilenko je, međutim, naglasio da sve zavisi od poteza Federalnih rezervi. “Svaka naznaka sve većeg ‘jastreba’ od strane centralne banke SAD-a vjerovatno bi pritisla cijene zlata na niže”, rekao je.

“Nečuveno predviđanje” koje će se najvjerovatnije dogoditi iduće godine, prema Jakobsenu, jeste da će se održati još jedan referendum o Brexitu.

“Zapravo mislim da je to jedna od stvari koje su vrlo vjerovatne”, rekao je za CNBC.

Tržišna strateškinja kompanije Saxo Džesika Amir rekla je da bi britanski premijer Riši Sunak i njegov ministar finansija Džeremi Hunt mogli spustiti rejtinge Konzervativne stranke na “nečuveno niskim nivoima” jer njihov “brutalni fiskalni program baca UK u veliku recesiju”.

To bi, prognozira banka, moglo podstaknuti englesku i velšku javnost da preispitaju glasovanje o Brexitu, s mlađim glasačima koji će prednjačiti, te prisiliti Sunaka da raspiše opšte izbore.

Saxov Amir rekao je da bi opiziciona Laburistička stranka tada mogla pobijediti na izborima i obećati referendum za poništenje Brexita za 1. novembra, s pobjedom glasovanja o ponovnom pridruživanju.

“Poslovni ljudi kažu da je jedino što su dobili od Brexita GDPR specifičan za Ujedinjeno Kraljevstvo”, rekao je Jakobsen iz Saxa za CNBC. “Ostalo je samo povećana birokracija”, rekao je.

Anand Menon, direktor think tanka “Ujedinjeno Kraljevstvo u Evropi koja se mijenja”, rekao je da se ovo predviđanje “jednostavno ne drži vodu”.

“Ne mislim da će biti drugog referenduma i ideja da bi [vođa laburista Keir] Starmer usvojio to stajalište je za golubove”, rekao je.

Starmer je na poslovnoj konferenciji u rujnu rekao da će njegova stranka “učiniti da Brexit uspije”.

Javno raspoloženje prema Brexitu promijenilo se od referenduma, rekao je Menon, nakon što je glasanje rezultiralo tankom većinom od 52% birača koji su se odlučili da napuste EU još 2016. godine.

“Apsolutno je slučaj da se čini da se javno mnijenje okreće”, rekao je.

Istraživanje koje je sproveo YouGov u novembru pokazalo je da 59% od 6174 ispitanih osoba smatra da je Brexit prošao “prilično loše” ili “vrlo loše” od kraja 2020, dok je samo 2% reklo da je prošao “vrlo dobro”.

Šta će biti s mesom

Meso je odgovorno za 57% emisija iz proizvodnje hrane, prema istraživanju koje je objavila Nature Food, a s obzirom na to da su zemlje širom svijeta preuzele obveze neto nulte emisije, Saxo kaže da je moguće da bi barem jedna zemlja mogla u potpunosti ukinuti proizvodnju mesa.

Jedna bi nacija “koja želi prednjačiti drugima” po svojim klimatskim podacima mogla odlučiti da snažno oporezuje meso od 2025. i mogla bi u potpunosti zabraniti sve domaće proizvedeno živo životinjsko meso do 2030, rekao je Charu Chanana, tržišni strateg tvrtke Saxo.

“Ne bih se iznenadio da vidim škole u Danskoj i Švedskoj kako potpuno zabranjuju meso, to definitivno ide u tom smjeru”, rekao je Jakobsen iz Saxoa za CNBC. “Zvuči ludo za nas starce”, dodao je.

Ujedinjeno Kraljevstvo, zemlje Evropske unije, Japan i Kanada su među državama s pravno obavezujućim obećanjima o neto nuli.

Odjeljenje za životnu sredinu, hranu i ruralnu poljoprivredu Ujedinjenog Kraljevstva saopštio je da “nema planova” za uvođenje poreza na meso ili zabranu proizvodnje mesa kada je kontaktirao CNBC.

Podsjećanja radi, Saxo je 2015. predvidio da će Ujedinjeno Kraljevstvo glasati za izlazak iz Evropske unije, predvidjela je da će Njemačka ući u recesiju 2019. – što je zemlja “za dlaku” izbjegla – i kladila se da će bitcoin doživjeti meteorski porast u 2017.