Meta će platiti 725 miliona dolara za poravnanje u slučaju curenja podataka Cambridge Analytica
Facebookova matična kompanija Meta pristala je platiti 725 miliona dolara za rješavanje dugogodišnje grupne tužbe u kojoj se optužuje da je omogućila Cambridge Analytici i drugim trećim stranama pristup privatnim korisničkim podacima i obmanjujući korisnike o svojim praksama privatnosti.
Predložena nagodba okončala bi pravnu bitku koja je započela još prije četiri godine, nedugo nakon što je kompanija otkrila da je privatne informacije od čak 87 miliona korisnika Facebooka pribavila Cambridge Analytica, firma za analizu podataka koja je radila s kampanjom bivšeg predsjednika SAD, Donalda Trampa.
Curenje podataka izazvalo je intenzivan međunarodni skandal za Facebook, privlačeći pažnju regulatora s obje strane Atlantika.
Tužba je uključivala pribavljanje miliona stranica dokumenata od Facebooka i drugih povezanih strana i stotine sati davanja iskaza, uključujući desetine sadašnjih i bivših zaposlenih Facebooka.
Korisnici koji su se nagodili s Facebookom nazvali su sporazum “najvećim dogovorom ikada postignutim u grupnoj tužbi za privatnost podataka i najviše što je Facebook ikada platio za rješavanje privatne grupne tužbe”, u zahtjevu za odobrenje nagodbe podnesenom u četvrtak.
Procijenili su da bi između 250 i 280 miliona ljudi moglo biti kvalifikovano za isplate kao dio nagodbe o grupnoj tužbi.
Nagodba čeka odobrenje suda, koji će dogovor razmatrati u martu.
„Tražili smo nagodbu jer je to u najboljem interesu naše zajednice i dioničara“, rekla je portparolka Mete, Dina Luce u izjavi.
“Tokom posljednje tri godine obnovili smo naš pristup privatnosti i primijenili sveobuhvatan program zaštite privatnosti. Radujemo se nastavku izgradnje usluga koje ljudi vole i kojima vjeruju, a privatnost je na prvom mjestu”, dodala je ona.
Meta nije priznao greške
Meta nije priznao vlastite nepravde ili greške u sklopu nagodbe već su istakli da su unaprijedili prakse u zaštiti privatnosti. U zahtjevu za odobrenje nagodbe, korisnici koji su pokrenuli tužbu ukazali su zapravo na promjene koje je Facebook napravio nakon kršenja Cambridge Analytica, uključujući ograničavanje pristupa trećim stranama korisničkim podacima i poboljšanje komunikacije s korisnicima o tome kako se njihovi podaci prikupljaju i dijele.
Curenje iz Cambridge Analytica počelo je s profesorom psihologije koji je prikupio podatke o milionima korisnika Facebooka putem aplikacije koja nudi test ličnosti, a zatim ih dao servisu, obećavajući da će koristiti nejasne i sofisticirane tehnike kako bi uticao na birače tokom izbora na kojima je Tramp pobijedio zahvaljujući tijesnoj većini u nekoliko ključnih država.
Izvještaj Kancelarije komesara za informacije Ujedinjenog Kraljevstva iz 2020. kasnije je doveo u značajnu sumnju u sposobnosti Cambridge Analytica, sugerišući da su mnoge od njih bile preuveličane. Ali nepravilno dijeljenje Facebook podataka pokrenulo je niz događaja koji su kulminirali istragama i tužbama.
Skandal je izazvao globalno negodovanje koje je dovelo do saslušanja, Zakerbergovog svjedočenja, izvinjenja i raznih tehničkih promjena na platformi.
Facebook je 2019. pristao na nagodbu o privatnosti od 5 milijardi dolara s američkom Federalnom trgovinskom komisijom zbog kršenja privatnosti, te na nagodbu od 100 miliona dolara s američkom Komisijom za hartije od vrijednosti i berze zbog tvrdnji da je doveo investitore u zabludu o rizicima zloupotrebe korisničkih podataka.
CNN/Investitor
