Investicione banke se bore u uslovima visokih kamatnih stopa
Shareholderi vole profit: stalan tok prihoda na koji mogu računati, kvartal za kvartalom. Međutim, zarade koje ostvaruju najveće američke banke često su promjenjive zbog nestabilnosti ekonomije kojoj služe. Ako se privreda ubrza, potražnja za kreditima raste; ako se uspori, bankari moraju izdvojiti rezerve za loše kredite. Poslovi trgovanja investicionih banaka imaju tendenciju da posluju dobro u vremenima nestabilnosti i neizvjesnosti, ali njihove savjetodavne usluge se najbolje prodaju kada su tržišta zdrava i stabilna. Šefovi banaka moraju pokušati da izbalansiraju svoju izloženost ovim silama.
Protekle tri godine, u kojima je američka ekonomija doživjela gašenje izazvano pandemijom, finansijski bum i šok stope, bile su neobično nestabilne, ocjenjuje londonski Economist. Kao rezultat toga, ovaj period je bio zanimljiv test koliko su uspješni bili šefovi banaka u svojim naporima da izbalansiraju performanse svog poslovanja.
Rezultati su bili saopšteni između 13. i 17. januara dok su Bank of America, Citigroup, Goldman Sachs, JPMorgan Chase, Morgan Stanley i Wells Fargo izvještavali o zaradi u četvrtom kvartalu i cijeloj godini.
Ukupna dobit šest banaka pala je 20% sa 34 milijarde dolara u četvrtom tromjesečju 2021. na oko 27 milijardi dolara u istom periodu 2022. – ali bol nije ravnomjerno raspoređen.
Zarada u JPMorganu i Bank of America malo je porasla. U međuvremenu, kod Goldman Sachsa je pala za dvije trećine. Neke od ovih razlika mogu se objasniti njihovim različitim snagama. Firme sa velikim potrošačkim klijentima, kao što su Bank of America i JPMorgan, obično rade dobro kada kamatne stope skoče. Rastuće stope imaju tendenciju povećanja razlike između onoga što banke isplaćuju na depozite i zarađuju na kreditima. Neto prihod od kamata, kako se naziva ovaj jaz, povećao se u 2022. godini za 17 milijardi u svih šest velikih banaka, na 66 milijardi dolara.
Ovo povećanje je djelimično nadoknađeno činjenicom da će više kamatne stope otežati potrošačima i kompanijama otplatu dugova. Banke su takođe izdvojile oko 7,2 milijarde dolara za kreditne gubitke u četvrtom kvartalu 2022.
Džejmi Dajmon, šef JPMorgana, i Brajan Mojnihan, šef Bank of America, predviđaju blagu recesiju u Americi ove godine. Ipak, neto efekat viših kamatnih stopa na profit za sada ostaje pozitivan.
Prihodi investicionih banaka, koji padaju kada berze rade loše, opali su za oko 50% kod Goldmana i Morgan Stanleya. Ali razlike u profitu ne mogu se jednostavno objasniti različitim učinkom investicionih i potrošačkih banaka. Kao prvo, profit u Morgan Stanley-u, gdje su poslovi neinvesticionih poslova i dalje davali do re rezultate, opao je daleko manje naglo nego u Goldmanu. Kao drugo, Wells Fargo je isporučio još jedan sumorni kvartal, uprkos svojoj velikoj potrošačkoj aktivnosti, sa profitom upola manjim od nivoa prije godinu dana. Bol u Wells-u se može objasniti regulatornim problemima. U decembru je banka pristala da plati ogromnu kaznu od 1,7 milijardi dolara Birou za finansijsku zaštitu potrošača, pošto je nepropisno upravljala milionima potrošačkih računa.
Situaciju u Goldmanu je teže objasniti. Firma je nastojala da izgradi potrošačku banku, dijelom kako bi diversifikovala svoje poslovanje. Ali morala je da izdvoji neuobičajeno visoke rezerve za kreditne gubitke u tom odjeljenku, a sada smanjuje svoje napore.
“Šta je pošlo po zlu?” upitao je jedan analitičar u pozivu za Goldmanovu zaradu 17. januara.
Dejvid Solomon, šef banke, tvrdio je da je firma pokušala da učini previše, prebrzo i da joj je nedostajao talenat da ostvari neke od svojih širokih ciljeva. Šest dana ranije kompanija je otpustila 6,5% svoje radne snage. Sve velike američke banke su se posljednjih godina suočile s istim ogromnim ekonomskim šokovima. Oni su otkrili koliko su postali drugačiji – i koliko se njima dobro upravlja, zaključuje britanski magazin.
Investitor
