Koliko je svijet zavisan od Microsofta?
Brojni korisnici širom svijeta nijesu mogli da koriste Microsoftove usluge, među njima i one najpopularnije poput e-mail servisa Outlook. Koliko je svijet postao zavisan od američkog tehnološkog giganta?
Po navodima Microsofta, do problema širom svijeta je došlo zbog jedne greške koja je nastala prilikom promjene u mrežnoj konfiguraciji Microsoftovih sistema. Zbog toga određene usluge više nijesu mogle komunicirati s cloud-infrastrukturom, odnosno nije bila moguća međusobna komunikacija tih servisa. Nakon što je defektni update „poništen“, tokom jučerašnjeg dana su ponovno počele funkcionisati pogođene aplikacije. Microsoft nije obznanio podatak o tome koliko je korisnika bilo pogođeno, ali brojke koje je objavila web-stranica “Downdetector”, koja analizira razmjere smetnji, pokazuju da se radilo o desetinama hiljada slučajeva na svim kontinentima.
Razmjere smetnji često se povećavaju zbog činjenice da je infrastruktura za „pogon“ cloud-servisa koncentrisana na nekoliko velikih ponuđača na tržištu, poput Microsofta, Amazona ili Googlea. Smetnje većih razmjera su ipak rijetka pojava, kaže Volker Pfirsching, partner u konzultantskoj kompaniji Arthur D. Little. “Veliki servisi za te potrebe imaju na raspolaganju i znatne backup-resurse.”
No, treba u obzir uzeti činjenicu da su brojni servisi međusobno tijesno isprepleteni, tako da brzo može doći i do kompleksnijih problema koji onda pogađaju sve servise, napominje Pfirsching. Problemi s Googleovim could-servisom u jesen 2021. tako su prouzrokovali smetnje i muzičkog servisa Spotify, foto-platforme Snapchat i chat-servisa Discord. Disney+ i Netflix koriste, na primjer, infrastrukturu cloud-ponuđača Amazon Web Services (AWS). A i kod Microsoftovog cloud-servisa Azure ne koriste samo infrastrukturu iz vlastitog koncerna, već posežu za uslugama brojnih eksternih start-upova ili većih firmi. Microsoftova cloud-platforma Azure po vlastitim navodima ima oko 15 miliona poslovnih mušterija. A to, kako pretpostavlja Pfirsching, znači da eventualne smetnje pogađaju u konačnici znatan dio firmi u Njemačkoj.
Cloud je svojevrsna eksterna memorija koja se nalazi na nekom udaljenom serveru. A oko tog se servera brinu i njega servisiraju cloud-ponuđači. Preko interneta se u svakom trenutku može pristupiti podacima na tom serveru, i to s različitih uređaja – i to je velika prednost clouda. Zato je na lokalnim uređajima potreban manji memorijski kapacitet. Cloud može po potrebi rasti, ili se smanjivati, to je za mnoga poduzeća takođe jedan od glavnih razloga zbog čega se odlučuju za taj servis.
Microsoftova platforma za Cloud Computing, Azure, 2022. je po procjenama Bank of America imala tržišni udio od oko 30%, što znači da je bio drugi najveći igrač – odmah iza tržišnog lidera Amazon Web Servicesa (AWS). Na trećem mjestu je bila Googleova cloud-platforma. Cloud je, usprkos najavi talasa otkaza i otpuštanju 10.000 Microsoftovih radnika, te usprkos neizvjesnim poslovnim perspektivama, zaslužan za znatan dio prihoda. Promet Azurea i drugih cloud-servisa Microsofta je u proteklom kvartalu porastao 31%. U međuvremenu skoro polovina prometa američkog tehnološkog giganta potiče iz posla s cloudom.
Neki od najpoznatijih online-servisa Microsofta su komunikacijska platforma Teams, ali i klasični Office-proizvodi poput Worda, Excela ili Powerpointa. Broj korisnika Teamsa je naglo porastao tokom pandemije koronavirusa. U 2019. je širom svijeta Teams koristilo 20 miliona ljudi, a godinu dana kasnije već 115 miliona. U 2022. je tu platformu mjesečno koristilo 270 miliona ljudi. Teams je, sudeći po tim podacima, znatno popularniji od konkurentske platforme Slack.
Kritike na račun Microsofta stižu iz dva smjera. Na jednoj strani se kritikuje da je američki div na nepošten način integrisao svoju komunikacijsku aplikaciju Teams u svoj Office-paket. Postoje i sumnje oko Microsoftovog cloud-poslovanja koje su povezane s pokušajem ostvarivanja dominacije nad konkurencijom na tržištu. Te se sumnje ispituju. Njemački software-ponuđač NextCloud, francuski OVHcloud i još dvije druge firme su prošle godine uložile žalbu na način poslovanja Microsoft Clouda. Glavni prigovor je vezan uz nepoštenu praksu tržišne utakmice. Projekat Gaia X, to je evropska cloud-platforma, na duži bi rok trebalo da smanji zavisnost Evrope od velikih cloud-ponuđača iz SAD-a.
Proizvode iz Office-paketa po procjenama marketinške kompanije Enlyft koristi više od tri miliona firmi. Microsoftov Windows i dalje dominira na njemačkom tržištu operativnih sistema s tržišnim udjelom većim od tri četvrtine. Ahmad-Reza Sadeghi, profesor informatike na Tehničkom univerzitetu u Darmstadtu: “Preduzeća su jako zavisna od Microsoftovih servisa.”
Koliko je infrastruktura sigurna?
Paušalno se ne može odgovoriti na to pitanje. Sve više preduzeća koristi servise koji se temelje na cloud-infrastrukturi. Razlog za to je i održavanje sistema, odnosno njihova sigurnost, što je sve skupa „postalo jednostavno previše kompleksno”, kako kaže Sadeghi.
Velike firme poput Microsofta imaju po njegovom mišljenju nedostižne resurse, a osim toga rade i preventivno na poboljšanju nivoa sigurnosti. Širom svijeta je samo za Microsoftov Azure zaduženo oko 3.500 stručnjaka za kibernetičku bezbjednost, a investicije u sigurnost, po navodima Microsofta, iznose više od milijarde dolara – godišnje.
Pritom je „ekstremno ograničena“ mogućnost mušterija da djeluju u slučaju problema, Pfirsching naglašava kako se po tom pitanju jednostavno mora osloniti na to da će Microsoft riješiti probleme. On dodaje kako postoje brojne mogućnosti napada: na mrežnu infrastrukturu, koja osigurava pristup cloud-servisima, ali i na korisničke račune samih mušterija. Servisi velikih cloud-ponuđača su, napominje Pfirsching, omiljen cilj napada, ali ih se rijetko uspijeva kompromitovati. U načelu se, kako on zaključuje, ti servisi mogu označiti sigurnima.
Deutsche Welle/SEEbiz
