Najveći švedski penzioni fond investirao u obje američke banke prije nego što su propale
Najveći švedski penzioni fond, Alecta, ove sedmice je na udaru kritika zbog ulaganja u sada nefunkcionalne američke regionalne banke. Nakon kolapsa Banke Silicijumske doline (SVB) fokusirane na tehnologiju u petak i kripto-orjentisane banke Signature u nedjelju, privatni penzioni fond koji čuva novac 2,6 miliona Šveđana suočava se sa gubitkom od preko milijardu dolara.
“Ono što se dogodilo prošle sedmice, mislimo da je veliki neuspjeh za nas kao investitora,” priznao je izvršni direktor Alecte Magnus Biling za Bloomberg. “I moramo nešto naučiti iz toga i preduzeti akcije na osnovu naučenih lekcija.”
Alecta je 2017. počela da kupuje akcije Signature banke i matične kompanije SVB Financial, kao i regionalne banke First Republic Bank (FRB) te i povećala njihovu alokaciju u naredne dvije godine. Do kraja 2022. Alecta je bila četvrti po veličini akcionar SVB Financial-a, šesti najveći akcionar Signature banke i peti najveći akcionar FRB-a, koji je u ponedjeljak zabilježio pad akcija za skoro 70% zajedno sa drugim regionalnim bankama.
First Republic je uspio da oporavi vrijednost više od 50% u utorak nakon masovne rasprodaje u ponedjeljak. Kompanija je tokom vikenda objavila da je ugovorila kredit od 70 milijardi dolara od JP Morgana i “dodatni kapacitet zaduživanja” od Federalnih rezervi, ali dionice su i dalje u padu preko 60% u odnosu na početak godine. Ukupni Alectin udio u ove tri propale ili posrnule američke regionalne banke iznosio je 21 milijardu švedskih kruna (oko 2,2 milijarde eura).
Biling je u utorak pokušao da umiri svoje švedske klijente nakon mračnog početka sedmice američkih banaka, napominjući da ulaganja Alecte u tri regionalne banke iznose svega 1% njenog ukupnog kapitala.
„Sa stanovišta korisnika, ovo uopšte nema materijalnog uticaja. To neće uticati na penzije koje garantujemo našim klijentima“, rekao je on, nazvavši švedski penzioni sistem „veoma robusnim“.
Švedska uprava za finansijski nadzor je ove sedmice izjavila da takođe vjeruje da lokalni finansijski sistem neće biti pod uticajem problema američkih regionalnih banaka, tvrdeći da ima “značajnu otpornost”, objavio je Financial Times u utorak.
Biling je u utorak rekao da “ne očekuje nikakvu vrijednost” od ulaganja svoje firme u SVB i Signature banku od 1,1 milijarde dolara, ali je u intervjuu na švedskom radiju u ponedjeljak rekao da je First Republic u boljoj poziciji od druge dvije banke.
“Ovdje je važan parametar povjerenje u banku. Moj sud je da je povjerenje u FRB mnogo jače u odnosu na SVB i Signature banku. Vjerujem da će FRB uspjeti”, rekao je on, prenosi MarketWatch.
Biling je u utorak dodao da je situacija za FRB i dalje “veoma nestabilna” i da nije donio nijednu “važnu odluku”.
Švedski finansijski regulator je takođe pozvao izvršni tim Alecte na sastanak kako bi ove sedmice razgovarali o njenim investicijama u tri američke banke.
Biling i njegov tim suočeni su s pritiskom nakon što su prodali udjele u konzervativnije švedske banke – uključujući dionice u najvećoj banci u zemlji, Svenska Handelsbanken – kako bi kupili visokotehnološke, start-up i kripto-fokusirane banke u SAD-u. U utorak je prodaja švedske banke bila “zasebno pitanje” i objasnio zašto je Alecta prvo investirala u SVB, Signature i First Republic.
“Ono što nam se svidjelo kod njih je njihova tržišna pozicija. Oni su na poziciji kada je u pitanju transformacija u digitalnom prostoru. I američko tržište, generalno govoreći, dubina toga i njegova veličina su igrali ulogu u odluci”, rekao je.
Biling je dodao da je bio svjestan problema u SVB-u prošle sedmice prije kolapsa banke i da je razgovarao sa menadžmentom koji je postavio akcioni plan za preokret.
“Mislili smo da je akcioni plan koji je kompanija imala – bili su transparentni u vezi s tim – dobar i mislili smo da je kvalitetno promišljen”, rekao je. “Onda je prošle sedmice kompanija postupila u suprotnosti sa akcionim planom o kojem smo razgovarali s njima i koji nam je predstavljen i to nas je iznenadilo. Mislim da je to bila velika greška sa strane kompanije”.
Investitor
