Svjetska ekonomija se suočava sa najslabijim rastom od 1990. godine
Globalna ekonomija će rasti otprilike 3% u narednih pet godina, što je najsporiji tempo od 1990. godine, rekla je čelnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva.
Ona je dodala da je put koji je pred nama “grub i maglovit” i upozorila da saradnja na rješavanju problema postaje sve teža.
Ona je govorila u Vašingtonu uoči godišnjeg sastanka MMF-a a u svom obraćanju pozvala je na dodatnu pomoć za zemlje sa niskim prihodima.
“Za najslabije članove naše globalne porodice neophodna je dodatna podrška bogatijih zemalja”, rekla je ona, pozivajući zemlje da povećaju sredstva za MMF, koji daje jeftine zajmove zemljama u potrebi.
Organizacija se priprema za talas zahtjeva za pomoć ili restrukturiranje duga, dok šokovi uzrokovani krizom Covid-19, ratom u Ukrajini i rastućim troškovima života i dalje prijete.
Prošle godine je globalni rast pao skoro za polovinu na 3,4%, nakon porasta nakon pandemije 2021. To je bilo ispod prosječnog rasta od 3,8% u posljednje dvije decenije. Usporavanje se nastavilo i ove godine, uprkos jakim tržištima rada u zemljama kao što su SAD.
MMF je rekao da očekuje da će rast pasti ispod 3% u 2023. godini, pri čemu će Indija i Kina činiti više od polovine rasta. Očekuje se da će otprilike 90% naprednih ekonomija doživjeti pad rasta, što odražava težinu viših troškova zaduživanja, nakon što su centralne banke naglo podigle kamatne stope u borbi protiv rastuće inflacije.
Za zemlje sa niskim dohotkom, veći troškovi zaduživanja dolaze u vrijeme slabljenja potražnje za njihovim izvozom.
“To je težak udarac koji otežava zemljama sa niskim prihodima da sustignu korak. Siromaštvo i glad bi mogli dodatno da se povećaju, nastavljajući opasan trend koji je započela kriza Covida“, rekla je Georgieva.
Pozivajući na podršku ranjivim nacijama, Georgieva je rekla da bi vlasti trebalo da nastave s podizanjem kamatnih stopa u borbi protiv inflacije “sve dok finansijski pritisci postanu ograničeni”.
“Ako bi se to promijenilo, kreatori politike bi se suočili s još složenijim zadatkom, sa teškim kompromisima između svojih ciljeva inflacije i finansijske stabilnosti, te upotrebe odgovarajućih alata”, rekla je ona.
Investitor
