Cijena zlata i dalje raste, analitičari očekuju da skoči na više od 2.000 dolara

Cijena zlata je u porastu već neko vrijeme, a u ponedjeljak se unca ovog dragocjenog metala u jednom momentu prodavala čak za 2.135,40 američkih dolara, posle čega je neznatno pojeftinila, ali se i dalje kreće oko 2.000 dolara za tzv. troj uncu (Troy Ounce) koja je za oko tri grama teža nego standardna unca i iznosi 31,1 gram.

Prema najnovijim predviđanjima finansijskih stručnjaka u narednoj godini, kada se očekuje dalji pad kamata, cijena zlata bi mnogla da skoči na oko 2.090 dolara, a krajem 2025. godine ono bi moglo da vredi oko 2.400 dolara po unci, javlja agencija FoNet, prenosi Danas.

Početkom ovog vijeka, unca ove dragocjenosti je bila nešto jeftinija od 500 dolara, ali je naredne dvije decenije zlato dobilo značajno na vrijednosti, što je posljedica, prije svega, povećanja ekonomske, ali i političke neizvjesnosti u mnogim djelovima svijeta.

Zlato je oduvijek smatrano sigurnom investicijom, naročito u vremenima kada se američki dolar “ljuljao” i kada je njegova uloga kao svjetskog novca ili, kako ga na Zapadu često nazivaju, rezervne valute, dolazila pod znak pitanja.

Za vrijeme posljednje svjetske finansijske krize, 2008. godine, kada je vrijednost dolara pala, a američka centralna banka smanjila kamatu gotovo na nulu zlato je, u toj i narednoj godini, uvećalo svoju vrijednost za gotovo 50 odsto.

U vrijeme nedavne pandemije, kada su centralne banke širom svijeta štampale i emitovale novac, radi kakvog-takvog održavanja potrošnje i stimulisanja usporenih ulaganja, dolar je, takođe, gubio na vrijednosti, a zlato uvećavalo svoju, jer su investitori bježeći od finansijske neizvjesnosti svjetskog novca, kupovali velike količine ovog vrijednog metala i tako štitili svoj kapital od daljeg obezvređivanja.

Sa porastom globalne nestabilnosti, usljed rata u Ukrajini, kao i sukoba između Izraela i Hamasa, u proteklom je periodu došlo do porasta svjetske inflacije uzrokovane, pored ostalog, i poremećajima na trzištu energenata, što je sve doprinijelo daljem “bježanju” investicionog novca u zlato.

Skorašnja deflatorna kretanja u mnogim zapadnim zemljama, od kojih su neke na ivici recesije, kao i povećanje kamatnih stopa, koje nije garantovalo i stabilnost dolara i drugih važnih valuta, čini ovaj dragocjeni metal još privlačnijim, što za rezultat ima dalji porast njegove cijene.