Još tri mjeseca do obećanog roka: Hoće li Crna Gora konačno otvoriti bazu državne imovine?
Septembar je počeo, a do roka u kojem bi građani trebalo da dobiju javnu bazu državne imovine ostala su još tri mjeseca. Investitor provjerava šta je do sada urađeno i hoće li javnost u decembru zaista saznati ko koristi državne nekretnine, po kom osnovu i pod kojim uslovima.
Crna Gora ulazi u posljednja tri mjeseca pred rok u kojem bi trebalo da dobije potpuniju i ažuriranu javnu bazu državne imovine.
Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović najavio je ranije da Uprava za državnu imovinu radi na tehničkom rješenju i da očekuje da sistem bude u funkciji od decembra 2026. godine.
Od te najave prošlo je više od mjesec, ali javnosti još nijesu predstavljeni precizan plan realizacije, obuhvat baze, metodologija procjene vrijednosti niti probna verzija sistema. Na zvaničnoj stranici Uprave za državnu imovinu, u trenutku pripreme ovog teksta, nema posebno istaknutog pristupa obećanoj bazi.
Uprava za državnu imovinu, kako je kazao Radunović, radi na tehničkom rješenju koje će omogućiti ažuriranje i praćenje podataka u realnom vremenu. Javnosti bi trebalo da budu dostupne informacije o korišćenju imovine, pravnom osnovu i drugi relevantni podaci.
„Time ćemo napraviti važan iskorak ka većoj transparentnosti i odgovornijem upravljanju državnom imovinom“, rekao je Radunović u intervjuu Pobjedi, koji su prenijeli i drugi mediji.
Država plaća zakup, a njeni prostori ostaju prazni
Posljednji detaljniji podaci Ministarstva pokazali su da se za zakup poslovnih prostorija za potrebe državnih organa mjesečno izdvajalo 226.819 eura sa PDV-om — više od 2,7 miliona eura godišnje.
Taj iznos obuhvata samo ugovore Uprave za državnu imovinu, bez zakupa koje samostalno ugovaraju opštine, javne ustanove i državne kompanije.
Istovremeno je bilo evidentirano 32.288 kvadratnih metara praznih državnih poslovnih prostora, koji su uglavnom u lošem stanju i zahtijevaju velika ulaganja kako bi bili privedeni namjeni.
Tadašnja baza sadržala je podatke o 301.469 nepokretnosti — 280.795 parcela i 20.674 objekta. Ipak, država nije imala potpunu, provjerenu i procijenjenu evidenciju svoje imovine, pokazali su podaci Ministarstva.
Na terenu provjereno samo 1,5 odsto imovine
Državna revizorska institucija je 2023. utvrdila da su od 416.912 nepokretnosti iz tadašnje baze službenici na terenu obišli i provjerili svega 6.347, odnosno 1,5 odsto.
Revizori su upozorili da za veliki dio imovine ne postoji odgovarajući popis, da nije uspostavljen sistem kontrole kvaliteta podataka i da registar ne sadrži procijenjenu vrijednost nepokretnosti. Zbog toga je DRI zaključila da upravljanje registrom nije u dovoljnoj mjeri uspješno.
Zakonski rok istekao još 2010. godine
Zakon o državnoj imovini usvojen je 2009. i propisao je da registar mora biti jedinstvena elektronska javna baza podataka. Rok za popis, procjenu i uspostavljanje evidencije istekao je sredinom 2010. godine.
Od tada je bilo više najava i pokušaja. Program registra predstavljen je 2015, nova evidencija obećavana je i 2020, a djelimična baza objavljena je 2023. Građani, međutim, još nemaju jednostavan i potpun uvid u to šta država posjeduje, koliko ta imovina vrijedi i ko je koristi.
Zato će decembar biti važan test za Ministarstvo i Upravu za državnu imovinu. Nakon više od 16 godina čekanja, objavljivanje spiska parcela bez podataka o korisnicima, ugovorima, cijenama i vrijednosti ne bi predstavljalo završen posao.
Investitor će pratiti da li će javnost dobiti obećanu bazu — ili još jedan rok za registar koji godinama ostaje nedovršen.
