Bogatstvo pet najbogatijih ljudi svijeta više se nego udvostručilo od 2020.

Pet najbogatijih ljudi na Zemlji postalo je mnogo bogatije u posljednjih nekoliko godina.

Od 2020. godine, neto vrijednost ove grupe milijardera je naglo porasla 114 odsto na ukupno 869 milijardi dolara, nakon uzimanja u obzir inflacije, prema godišnjem izvještaju o nejednakosti koji je u nedjelju objavila organizacija Oxfam. Ako se trenutni trendovi nastave, svijet bi mogao vidjeti svog prvog bilionera u posljednjih deset godina.

U isto vrijeme, skoro 5 milijardi ljudi širom svijeta postalo je siromašnije, jer se bore s inflacijom, ratom i klimatskom krizom. Bilo bi potrebno skoro 230 godina da se eliminiše siromaštvo na osnovu trenutnog trenda, navodi Oxfam u izvještaju objavljenom u nedjelju.

Izvještaj, koji se oslanja na podatke koje je prikupio Forbes, tempiran je da se poklopi sa početkom godišnjeg sastanka Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu u Švajcarskoj, elitnog skupa nekih od najbogatijih ljudi i svjetskih lidera, primjećuje CNN.

Iako je nejednakost u porastu, postoje neke svijetle tačke, rekao je Nabil Ahmed, direktor ekonomske i rasne pravde u Oxfam America. Radnici su jačali svoja prava kroz štrajkove i dogovore koji su im poboljšali nadoknadu i uslove rada. Takođe, neke vlade su bile na njihovoj strani, gurajući politike usmjerene na jačanje prava radnika.

„Našli smo se u novom pozlaćenom dobu, ali radnici, regulatori i sindikalni i društveni organizatori počinju da prave pukotine u njemu“, rekao je Ahmed.

Rastuće bogatstvo

Ilon Mask, koji vodi nekoliko kompanija, uključujući Teslu i SpaceX, bio je pobjednik u sticanju bogatstva posljednjih godina. Njegova imovina skočila je na 245,5 milijardi dolara krajem novembra, što je 737% više u odnosu na mart 2020. godine, nakon uračunavanja inflacije.

Bernar Arno, predsjednik francuskog giganta luksuzne robe LVMH, i njegova porodica imali su neto vrijednost od 191,3 milijarde dolara, što je povećanje od 111%.

Osnivač Amazona Džef Bezos imao je bogatstvo od 167,4 milijarde dolara, što je porast od 24%; dok je bogatstvo osnivača Oraclea Larija Elisona iznosilo 145,5 milijardi dolara, što je povećanje od 107%.

Listu pet najbogatijih zaokružio je izvršni direktor Berkshire Hathawaya Voren Bafet, čija je neto vrijednost porasla 48% na 119,2 milijarde dolara.

Sveukupno, milijarderi su uspjeli da njihovo bogatstvo povećaju za 3,3 biliona dolara, ili 34%, od 2020. godine, pri čemu se njihova bogatstva povećavaju tri puta brže od stope inflacije, prema Oxfamu.

Američki milijarderi, od kojih mnogi svoje bogatstvo crpe iz kapitala kompanija koje vode, bogatiji su za 1,6 biliona dolara.

Korporativna moć

U ovogodišnjem izvještaju, Oxfam tvrdi da kompanije ostvaruju velike profite, što pomaže u podsticanju bogatstva maj bogatih. Sedam od 10 najvećih svjetskih javnih kompanija ima ili direktora milijardera ili milijardera kao glavnog dioničara.

Štaviše, prvih 1% drži 43% svjetske finansijske imovine, prema Oxfamu, na osnovu podataka Wealth X-a. U Sjedinjenim Državama, ova grupa posjeduje 32%; u Aziji je 50%. Na Bliskom istoku, prvih 1% drži 48% finansijskog bogatstva, dok je u Evropi 47%.

Oko 148 najvećih svjetskih korporacija ostvarilo je profit od skoro 1,8 biliona dolara u 12 mjeseci koji su prethodili junu 2023, saopštio je Oxfam. To je 52,5% više nego što je njihov prosjek bio između 2018. i 2021. Oxfam prepoznaje industriju nafte i gasa, farmaceutske kompanije i finansijsku industriju da su u posljednjih godinu-dvije ostvarile veći profit od prosjeka prethodnih godina.

“Mi ignorišemo opasnost uloge monopolske moći u preraspodjeli bogatstva prema vrhu”, rekao je Ahmed.

Oxfam poziva vlade da se umiješaju.

“Javna uprava može obuzdati odbjeglu korporativnu moć i nejednakost – oblikujući tržište tako da bude pravednije i oslobođeno kontrole milijardera”, rekao je Amitabh Behar, privremeni izvršni direktor Oxfam Internationala, u izjavi.

“Vlade moraju da intervenišu da razbiju monopole, osnaže radnike, oporezuju ove ogromne korporativne profite i, što je ključno, investiraju u novu eru javnih dobara i usluga”, naveo je Behar.