Mart 2024. čini investitore nervoznim. Glavna šema za podršku bankarskom sistemu SAD se završava, dok se druga možda gasi. Neki ekonomski komentatori strahuju od nove bankarske krize. Pa koliko bismo trebali biti zabrinuti?
Prvo “crveno slovo” je 11. mart, kada će američka centralna banka Federal Reserve (Fed) okončati program bankovnog finansiranja (BTFP), godinu nakon što je počeo kao odgovor na propuste regionalnih banaka Signature, Silvergate i Silicon Valley (SVB). Ove banke su srušene od strane klijenata koji su masovno podizali depozite, kako zbog toga što su mnoge bile tehnološke ili kripto kompanije kojima je bio potreban novac da pokriju gubitke, tako i zato što su na drugim mjestima bile dostupne bolje stope štednje.
To je naštetilo profitabilnosti banaka u trenutku kada su povećane kamatne stope već oslabile njihove bilanse smanjujući vrijednost njihovog učešća u državnim obveznicama. Silvergate je prvi propao, ali je kolaps SVB-a 10. marta bio posebno kritičan. Banka je hitno morala da prikupi kapital nakon što je bila prisiljena da proda obveznice s gubitkom.
Ubrzo su uslijedili promašaji Signaturea, ali i glomazne švajcarske banke Credit Suisse, koju je morao preuzeti gigant-konkurent UBS, i to uz asistenciju države. Postojali su dugogodišnji problemi u Credit Suisse-u, ali pojačana zabrinutost zbog nemira u SAD zadala je posljednji udarac.
Investitori su tada strahovali da će i niz drugih banaka propasti. Većina američkih banaka je na sličan način bila izložena povlačenju klijenata i “podvodnim” portfeljima obveznica, dok je kolaps Credit Suisse-a pokazao potencijal zaraze. Fed-ov BTFP zaustavio je paniku dozvoljavajući američkim bankama da se zadužuju od centralne banke koristeći svoje obveznice kao kolateral.
Ne samo da im je to omogućilo tihi pristup većem finansiranju, već je shema takođe odredila cijenu obveznica po njihovoj originalnoj nominalnoj, a ne tržišnoj vrijednosti. Ovo je efektivno negiralo porast kamatnih stopa i reinfliralo bilanse banaka. Od tada je propala samo još jedna banka, Prva republikanska banka San Franciska.
Dakle, šta će se dogoditi kada se BTFP zatvori? Pretpostavlja se da to neće dovesti do novih kolapsa banaka. Banke su imale još godinu da se prilagode višim kamatnim stopama, plus i dalje mogu da pozajmljuju od Fed-a kroz još jedan instrument koji se zove “diskontni prozor”.
Bez obzira na to, zatvaranje BTFP-a će vjerovatno povećati troškove pozajmljivanja banaka, što znači da će njihove profitne marže pasti. Oni na nove okolnosti mogu reagovati višim kreditnim stopama ili ostavljanjem manje kredita dostupnim klijentima, potencijalno slabeći privredu. Ovo bi se moglo kombinovati sa drugom predvidivom promjenom koja bi stvorila nove opasnosti za sektor.
Kvantitativno zatezanje
Ta druga promjena odnosi se na program kvantitativnog ublažavanja (QE) od strane Fed-a i drugih centralnih banaka, koji uglavnom datira iz globalne finansijske krize 2007-09. Centralne banke time u suštini stvaraju novi novac i koriste ga za kupovinu državnih obveznica i druge finansijske imovine. Dodali su više rezervi bankama kao dio ovog procesa, omogućavajući ovim institucijama da pozajmljuju više novca.
Najnovija faza QE počela je u martu 2020. kao odgovor na pandemiju, a zatim je završila 2022, kada su centralne banke započele obrnuti program nazvan kvantitativno pooštravanje (QT). To uključuje prodaju obveznica i druge imovine i uklanjanje prihoda iz finansijskog sistema.
To bi trebalo da bude kočnica za ekonomiju, ali efekti su ublaženi olakšicom poznatom kao ugovor o povratnoj kupovini preko noći ili „obrnuti repo preko noći“. Ovo u suštini omogućava finansijskim institucijama da preko noći deponuju višak gotovine kod svoje centralne banke u zamjenu za državne obveznice. Oni tako zarađuju dodatni novac uz vrlo mali rizik, ubrizgavajući više likvidnosti u sistem.
Instrument je bio izuzetno popularan tokom perioda QE i ultra niskih kamata jer su to ubacile toliko novca u sistem. Njegova upotreba opada od kraja 2022. godine, budući da centralne banke imaju manje obveznica za pozajmljivanje, dok institucije imaju manje novca za parkiranje preko noći.
Dnevni bilansi na Fed-ovom prekonoćnom obrnutom repo- u pali su sa preko 2,2 biliona američkih dolara sredinom 2023. na ispod 600 milijardi američkih dolara u januaru. Međutim, dok se pozitivan saldo nastavlja, on nadoknađuje potrebu da Fed ukloni bankovne rezerve kao dio QT-a, budući da se obveznice koje ističu u okviru te šeme djelimično zamjenjuju obveznicama koje pritiču putem prekonoćnog obrnutog repo-a.
Tek kada obrnuti repo bilans dostigne veoma niske nivoe, sistem će osjetiti puni efekat QT-a. U ovoj fazi, Fed je naznačio da će usporiti, a zatim prekinuti taj program.
Bez obzira na to, tranzicija bi mogla biti nezgodna, s bankama koje bi potencijalno podigle kamatne stope i postale manje spremne da daju kredite. Mnogi analitičari očekuju da će taj “tampon” nestati 2024. godine.
Rizična vremena
Povišene kamatne stope već su dovele do najstrožih kreditnih standarda i najslabije potražnje za kreditima od strane potrošača i preduzeća u SAD-u u dužem vremenskom periodu. U međuvremenu, banke se suočavaju s drugim velikim izazovima kao što je pad potražnje za poslovnim prostorom kao rezultat pojačanog rada kod kuće. Ovo je, na primjer, posljednjih sedmica dovelo njujoršku Community banku srednje veličine do ivice opstanka.
Zatvaranje BTFP-a i kraj reverznog repo bafera, posebno ako se poklapaju, mogli bi jasno učiniti banke još više sklonim riziku. Opasnost je da sve ovo šteti privredi do te mjere da se loši dugovi gomilaju i dođemo do još jedne krize likvidnosti u stilu 2008. godine u kojoj banke postaju oprezne u pogledu pozajmljivanja jedna drugoj, a slabije postaju neodržive.
Nedavne geopolitičke tenzije predstavljaju dodatnu opasnost. Ako bi prekogranični krediti i investicije presahnuli, to bi moglo dodatno povećati rizike loših dugova i ponovo bi moglo uticati na cijene obveznica, dodatno umanjujući vrijednost imovine banaka i poskupljuje njihovo zaduživanje.
Fed i druge centralne banke moraju biti svjesne ovih rastućih rizika i pripremiti se za okončanje QT-a u bliskoj budućnosti. Malo je vjerovatno da će kraj BTFP-a ostaviti banke bez posla, ali bi to mogao biti jedan u nizu udaraca koji će pokrenuti novu krizu u narednim mjesecima.
