Najbolje zemlje za penzionisanje u Evropi: Iza Crne Gore pet država
Penzije vezane za radni vijek u velikoj većini predstavljaju primarni izvor prihoda za Evropljane stare 65 i više godina. Međutim, manje od polovine potrošača u EU uvjereno je da će imati dovoljno novca da udobno žive do kraja svog penzionisanja. U nekoliko zemalja ovaj nivo povjerenja pada na 30% ili čak manje. Ovo izaziva zabrinutost u pogledu adekvatnosti penzija.
Ogromne razlike u penzijama širom Evrope
Prema Eurostatu, starosne penzije širom Evrope značajno variraju i po nominalnom iznosu i po standardima kupovne moći (PPS). Radi pojednostavljenja podataka, Euronews Business je konvertovao godišnje prihode od penzije u mjesečne iznose tako što ih je podijelio sa 12 mjeseci.
U 2021. godini, prosječni bruto mjesečni izdaci za starosnu penziju po korisniku unutar EU uvelike su varirali, od čak 2.575 eura u Luksemburgu do čak 226 eura u Bugarskoj, sa prosjekom EU od 1.224 eura.
Crna Gora je, očekivano, na donjem dijelu liste. Iza nje su Srbija, Turska, Bosna i Hercegovina, Bugarska i Albanija.
Uključujući šire Evropsko udruženje za slobodnu trgovinu (EFTA) i zemlje kandidate za članstvo u EU, Island je prijavio najviši prosjek penzija od 2.762 eura, dok je Albanija imala najniži od 131 eura.
‘Velika četvorka EU’ i nordijskih zemalja iznad penzijskog prosjeka EU
Starosna penzija po primaocu premašila je prosjek EU u svim zemljama “velike četvorke” EU. Italija je prijavila najveću penziju od 1.561 eura, dok su Francuska, Španija i Njemačka pokazale skoro identične brojke, svaka oko 1.450 eura.
Nordijske zemlje su takođe imale dobre rezultate, s prosječnim starosnim penzijama koje su premašile one iz “velike četvorke”.
Zemlje Balkana bilježe najniže penzije
Najnižih sedam rangiranih drže balkanske zemlje. Prosječna potrošnja na starosne penzije u Luksemburgu bila je skoro 11 puta veća od one u Bugarskoj, naglašavajući značajne razlike. Čak i ako isključimo Luksemburg kao izuzetak, prosjek EU je i dalje ostao skoro šest puta veći od onog zabilježenog u Bugarskoj.
Neki od ovih penzijskih dispariteta mogu se pripisati različitim nivoima cijena u zemljama članicama EU, jer Eurostat primjećuje da se ukupni troškovi života značajno razlikuju u cijelom regionu.
Penzioni dispariteti se značajno smanjuju u smislu PPS
U standardima kupovne moći (PPS), vještačkoj valutnoj jedinici koja se prilagođava razlikama u nivou cijena između zemalja, dispariteti se značajno smanjuju.
U smislu PPS, prosječna starosna penzija se kreće od 437 u Bugarskoj do 1.681 u Luksemburgu. To znači da je korisnik penzije u Luksemburgu dobio bruto penziju skoro četiri puta veću od one u Bugarskoj.
Prema istraživanju Eurobarometra iz 2023. koje je sprovela Evropska agencija za osiguranje i profesionalne penzije (EIOPA), samo 42% potrošača u EU vjeruje da će imati dovoljno novca da udobno živi tokom penzionisanja.
Nivoi povjerenja pokazuju značajne varijacije među zemljama, pri čemu su Luksemburg (61%), Holandija (59%) i Danska (58%) prijavili najveće povjerenje. Nasuprot tome, najniži nivoi povjerenja su u Letoniji (23%), Sloveniji (27%) i Poljskoj (28%).
Euronews Business je utvrdio snažnu pozitivnu korelaciju između nivoa finansijskog povjerenja u udoban život tokom odlaska u penziju i visine mjesečne starosne penzije.
Ova korelacija ukazuje da viši nivoi poverenja preovlađuju u zemljama sa višim penzijama, dok poverenje ima tendenciju pada u zemljama sa nižim iznosima penzija.
Evropski parlament upozorava na rizik od siromaštva u starijoj dobi
Ekspertske grupe i zainteresovane strane iznijele su brojne preporuke za jačanje i održivosti i adekvatnosti penzijskih sistema EU, prema brifingu Evropskog parlamenta.
“Način na koji su penzijski sistemi trenutno dizajnirani sve veći broj ljudi stavlja u opasnost od siromaštva u starosti. Ovaj trend je u suprotnosti sa naporima EU da smanji siromaštvo”, upozoreno je na brifingu.
Poređenje nivoa međunarodnih penzija je izazovno zbog značajnih razlika u penzionim sistemima. Ova poređenja često zanemaruju uticaj oporezivanja i socijalnih doprinosa na konačne iznose penzija. Cifre su izračunate iz baze podataka Eurostata tako što se ukupni izdaci za starosne penzije podijele sa brojem primaoca.
“Važno je ponoviti da ove brojke o izdacima za penzije po korisniku ne odražavaju nužno nivo ili adekvatnost individualnih starosnih penzija u različitim zemljama”, podsjeća Eurostat.
