Kina cilja ekonomski rast od 5%
Kina je najavila ambiciozni cilj rasta BDP-a od “oko 5 odsto” za 2025. uprkos usporavanju domaće ekonomije i rastućim trgovinskim tenzijama sa SAD.
Brojka, koja je odgovarala ciljevima Pekinga u prethodne dvije godine, objavljena je u godišnjem “Izvještaju o radu”, pregledu njenih postignuća u prošloj godini i ekonomskim ciljevima i politikama za 2025.
Brojka rasta, koja je bila u skladu s tržišnim očekivanjima, signalizuje odlučnost Pekinga da održi rast suočen s obnovljenim trgovinskim neprijateljstvima sa SAD, koje su ove sedmice Kini uvele dodatne carine.
Međutim, neki analitičari kažu da mjere fiskalne potrošnje najavljene u izvještaju nijesu ispunile očekivanja tržišta, jer višegodišnja imovinska kriza nastavlja da opterećuje domaću potrošnju.
Premijer Li Qiang, kineski zvaničnik broj dva, podnio je izvještaj u srijedu pred hiljadama delegata okupljenih u Velikoj dvorani naroda u Pekingu na godišnjem zasjedanju Nacionalnog narodnog kongresa, kineskog parlamenta.
Cilj od 5 odsto bio je neophodan „za stabilizaciju zaposlenosti, sprečavanje rizika i poboljšanje blagostanja ljudi“, kao i za postizanje „dugoročnih razvojnih ciljeva“, rekao je Li.
Hongkonški indeks Hang Seng China Enterprises porastao je u srijedu čak 2,6 odsto nakon objavljivanja izvještaja o radu, dok je kineski CSI 300 indeks dionica koje kotiraju u Šangaju i Shenzhenu ojačao 0,4 posto.
Li je odredio ciljni budžetski deficit od 4 procenta BDP-a, u odnosu na 3 procenta u prethodnim godinama i najveću cifru u posljednjim decenijama. Kako bi stimulirala privredu, u izvještaju o radu navodi se da će vlada “usvojiti proaktivniju fiskalnu politiku”.
Xin-Yao Ng, investicioni direktor azijskih dionica u Aberdeenu, rekao je da je vlada jasno posvećena jačanju domaće ekonomije, ali “najvažniji dio je kako raspodjeljuju potrošnju”.
Izvještaj o radu takođe cilja inflaciju od 2 odsto za 2025. godinu, što je pad sa 3 odsto i najniže takve brojke od 2003. godine, što je priznanje dubokih deflatornih pritisaka u zemlji.
„Cilj rasta od 5 odsto izgleda kao želja, ne kao ozbiljan politički cilj“, ocijenio je Eswar Prasad, ekonomista i stručnjak za Kinu na Univerzitetu Cornell.
“Kini je potreban paket pažljivo ciljanih mjera fiskalne i monetarne politike, ali one moraju biti popraćene reformskim mjerama za ponovno jačanje produktivnosti i preusmjeravanje stava vlade prema privatnim preduzećima”, smatra on.
Neki analitičari kažu da posebne fiskalne stimulativne mjere, poput 300 milijardi Rmb (40 milijardi dolara) subvencija za trgovinu robom široke potrošnje, nijesu bile tako velike kao što se očekivalo.
Peking je takođe najavio 4,4 biliona Rmb u specijalnim obveznicama lokalne vlade za infrastrukturu i druge investicije i 1,3 biliona Rmb u specijalnim obveznicama centralne vlade, što je nešto manje od očekivanog, rekao je Hui Shan, glavna kineska ekonomistkinja u Goldman Sachs-u.
“Fiskalni brojevi su razočaravajući”, rekao je Shan, ali je dodao da bi vlada mogla povećati ili ubrzati izdavanje obveznica kasnije ove godine. Da bi se postigao cilj rasta BDP-a, izvoz bi trebalo da “iznenadi na gore”, rekla je ona.
SAD su uvele dodatne carine od 20 odsto na kineski izvoz otkako je predsjednik Donald Tramp preuzeo dužnost u januaru i zaprijetile su daljim mjerama.
Kina je uzvratila ove sedmice ciljajući američki poljoprivredni i energetski izvoz, kao i nametanjem izvozne kontrole i sigurnosnih mjera američkim kompanijama.
Peking je takođe najavio nominalno povećanje budžeta za odbranu za 2025. za 7,2 odsto na 1,78 biliona Rmb, u skladu s prosječnim povećanjem u protekloj deceniji, ali nadmašujući ukupni rast rashoda centralne vlade od 6,9 odsto.
Analitičari kažu da će ukupna vojna potrošnja Kine vjerovatno biti mnogo veća nego što je prijavljeno. U najnovijem godišnjem izvještaju Pentagona navodi se da je Peking potrošio “40 do 90 odsto više nego što najavljuje u svom javnom budžetu za odbranu”, iako su procjene zapadnih stručnjaka oko 30 odsto.
Taylor Fravel, šef programa sigurnosnih studija na Tehnološkom institutu Massachusetts, rekao je da će proširenje arsenala opreme Narodnooslobodilačke vojske, koje je u toku već tri decenije, vjerovatno i dalje predstavljati teret troškova, napominjući da će “troškovi održavanja” trajati “više decenija”.
