Fed zadržava kamate: Trampova ekonomska politika gura SAD ka stagflaciji?

Američke Federalne rezerve su u srijedu odlučile da zadrže kamatne stope nepromijenjene dok zvaničnici centralne banke procjenjuju efekte agresivne ekonomske politike predsjednika Donalda Trampa.

Odluka, donesena na kraju dvodnevnog sastanka Fed-a o monetarnoj politici, pokazuje da centralni bankari čekaju konkretne dokaze da inflacija ide ka ciljanih 2% ili da ekonomija slabi više nego što se očekivalo. To su dva scenarija koja bi mogla ponovo staviti smanjenje kamatnih stopa na dnevni red.

Zvaničnici i dalje očekuju da će ove godine dva puta smanjiti troškove zaduživanja, prema najnovijim ekonomskim projekcijama objavljenim u srijedu. Ipak, osam zvaničnika sada predviđa samo jedno ili nijedno smanjenje, u poređenju sa četvoro koji su tako mislili u decembru.

Predsjednik Fed-a Džerom Pauel priznao je tokom konferencije za medije nakon sastanka visok nivo neizvjesnosti među američkim potrošačima i kompanijama – što je, kako je naveo, djelimično uzrokovano “previranjima” Trumpove administracije. Powell je rekao da „ostaje da se vidi kako će se ovi događaji odraziti na buduću potrošnju i investicije.“

Ključna kamatna stopa Fed-a ostaje u rasponu od 4,25% do 4,5%. Održavanje statusa quo omogućava donosiocima politika da prate kako će niz Trumpovih ekonomskih poteza – uključujući visoke carine, masovne deportacije i smanjenje broja zaposlenih u federalnoj administraciji – uticati na američku ekonomiju.

Fed nastavlja s pauzom u podizanju kamata

U posljednjim javnim nastupima, zvaničnici Fed-a su naglasili da su spremni prilagođavati kamatne stope u oba smjera, u zavisnosti od kretanja ključnih ekonomskih indikatora.

Ovo je drugi uzastopni put da Fed drži troškove zaduživanja nepromijenjenim.

Prema ekonomskim prognozama, kreatori monetarne politike sada očekuju slabiji rast američke ekonomije u odnosu na prethodna predviđanja, dok se očekuje da će inflacija biti viša.

U suštini, dok Trampova administracija sprovodi strukturne ekonomske reforme, zvaničnici Fed-a vide da američka ekonomija ide ka „stagflaciji“ – zabrinjavajućoj kombinaciji usporenog ili negativnog rasta i ubrzane inflacije. Još nije jasno da li će ekonomija ući u puni ciklus stagflacije, kakav je posljednji put zabilježen 1970-ih.

Svi članovi Fed-a sa pravom glasa glasali su za odluku da kamatne stope ostanu nepromijenjene, osim guvernera Kristofera Volera, koji je bio protiv usporavanja tempa prodaje državnih hartija od vrijednosti sa bilansa Fed-a.

Trampove politike predstavljaju veliki izazov za Fed zbog mogućih širokih efekata na ekonomiju, ocjenjuje CNN. Pauel je bio suočen s nizom pitanja novinara o tome kako centralna banka procjenjuje Trampove ekonomske poteze, ali je istakao da situacija i dalje evoluira i sadrži mnoge nepoznanice.

Trampove carine mogu dovesti do više inflacije i slabijeg rasta, dok bi stroga imigraciona politika mogla izazvati nedostatak radne snage u određenim sektorima. Masovna otpuštanja u državnim institucijama mogla bi gurnuti neke lokalne ekonomije u recesiju, ali istovremeno, deregulacija i produženje poreskih olakšica iz 2017. godine mogli bi podstaći rast. Sve zajedno, još nije jasno kakav će biti „neto efekat“ Trampovih politika na američku ekonomiju.

Pauel je potvrdio da su Trampove carine jedan od faktora koji doprinose povećanju inflacije u ovoj godini, ali je naglasio da je teško tačno procijeniti koliki će biti njihov stvarni uticaj.

Tramp je u srijedu uveče dodatno potvrdio da će nove carine stupiti na snagu – uz poruku da želi da vidi pad kamatnih stopa bez obzira na to.

„Fed bi bio MNOGO bolji kada bi SMANJIO KAMATNE STOPE dok američke carine počinju da se prilagođavaju (olakšavaju!) u ekonomiji,“ napisao je Trump na Truth Social-u, nazvavši 2. april, kada treba da stupe na snagu recipročne carine, „Dan oslobođenja u Americi.“

Neizvjesna budućnost tržišta rada i recesije

Iako su potrošači možda počeli da smanjuju potrošnju, američko tržište rada i dalje je stabilno. U februaru, stopa nezaposlenosti iznosila je 4,1%, dok je broj zaposlenih porastao za 151.000. Broj novih zahtjeva za naknadu za nezaposlene – koji često signalizira promjene na tržištu rada – ostaje na istorijski niskim nivoima.

Pauel je istakao da je tržište rada „svijetla tačka“ ekonomije i da bi eventualno slabljenje moglo primorati centralne bankare da ponovo razmotre smanjenje kamata.

Na pitanje o mogućnosti recesije, Pauel je rekao da ta vjerovatnoća i dalje nije alarmantna.

„Prognozeri su donekle povećali procjene vjerovatnoće recesije, ali su one i dalje na umjerenim nivoima,“ rekao je Paeul. „Prije dva mjeseca, većina je smatrala da je vjerovatnoća recesije izuzetno niska. Sada je nešto viša, ali i dalje nije velika.“

Američki pesimizam i ekonomska stvarnost

Iako ekonomski pokazatelji ostaju snažni, Trampova politika već ima vidljiv uticaj na razna istraživanja sentimenta među potrošačima i biznisima, naveo je Powell.

Upitan kako će se rastući pesimizam odraziti na potrošnju, koja pokreće 70% američke ekonomije, Pauel je rekao da nije uvijek lako uspostaviti jasnu vezu između percepcije i realne ekonomske aktivnosti.

„Dešava se da ljudi izražavaju pesimizam u vezi sa ekonomijom, a istovremeno odlaze i kupuju novi automobil,“ rekao je Pauel.

Ipak, prema istraživanju Univerziteta Michigan, Amerikanci ne samo da su postali pesimistični u vezi sa ekonomijom, već očekuju da inflacija nastavi da raste i ostane visoka u narednim godinama.

Ako dugoročna inflaciona očekivanja nastave da rastu, Fed bi mogao biti primoran da razmotri čak i povećanje kamata. Pauel je, međutim, umanjio značaj nedavnog skoka očekivane inflacije, navodeći da se dugoročna očekivanja i dalje drže stabilno.

„Očekivanja o inflaciji na kraći rok se mogu mijenjati, jer se mijenjaju i okolnosti,“ rekao je Pauel. „U ovom slučaju imamo carine koje dolaze, ali ne znamo u kojoj mjeri će uticati. Toliko toga još ne znamo.“