Peking ubrizgava 72 milijarde dolara u četiri najveće banke
Četiri najveće kineske banke prikupiće ukupno 520 milijardi juana (72 milijarde dolara) prodajom akcija investitorima, uključujući Ministarstvo finansija, u okviru pokušaja Pekinga da ojača svoj ogroman bankarski sektor suočen s ozbiljnim ekonomskim izazovima.
Bank of China, Bank of Communications, Postal Savings Bank of China i China Construction Bank saopštile su u nedjelju putem berzanskih prijava da će prikupiti (redom) 165 milijardi, 120 milijardi, 130 milijardi i 105 milijardi juana.
Ministarstvo finansija biće glavni investitor u ovu dokapitalizaciju, a sve četiri banke su u državnom vlasništvu i zajedno su imale oko 10 hiljada milijardi juana kapitala zaključno s junom prošle godine.
Ove rijetke injekcije kapitala po nalogu države povećaće osnovni kapital najvišeg nivoa – ključni pokazatelj solventnosti koji regulatori koriste kako bi ograničili zaduženost – i dio su šireg paketa mjera koje vlasti sprovode od septembra prošle godine u cilju obnove povjerenja u drugu po veličini svjetsku ekonomiju.
Kina se suočava s prijetnjom deflacije, slabom potrošnjom i krizom na tržištu nekretnina koja traje već četvrtu godinu, a kreatori politika posljednjih mjeseci sve češće koriste hitan ton u nastojanju da povrate ekonomsko povjerenje.
Najveće kineske banke trpe pritisak na profitne marže, a povećanje kapitala – koje su vlasti prethodno najavile – dio je napora da se poveća kreditna aktivnost u vrijeme kada tržište nekretnina i dalje pokazuje slabost.
Neto kamatna marža Bank of China pala je prošle godine na 1,4 odsto sa 1,59 odsto, dok je kod Bank of Communications pala na 1,27 odsto.
Na nedavnom sastanku najviših političkih lidera, vlasti su postavile cilj rasta BDP-a od 5 odsto za 2025. godinu i najavile izdavanje specijalnih obveznica u iznosu od 500 milijardi juana za finansiranje ovih dokapitalizacija.
Kineski izvoz sada je pod novim carinama administracije Donalda Trampa, koje su u februaru iznosile dodatnih 10 odsto, da bi ovog mjeseca bile udvostručene na 20 odsto. Uprkos tome, izvoz je prošle godine bio ključni faktor rasta, dok je pad cijena nekretnina ograničio potrošnju.
„Ove injekcije povećaće dostupnost sredstava za podršku rastu zemlje uprkos izazovima u trgovini“, naveli su analitičari iz S&P Globala. Dodali su da „megabanke igraju ključnu ulogu u sprovođenju socijalnih i ekonomskih inicijativa vlade kroz kreditiranje sektora od strateškog značaja“.
Vlasti su još u septembru prošle godine signalizirale potrebu za dokapitalizacijom velikih banaka, kada su najavljene mjere poput smanjenja hipotekarnih kamata i otkupa akcija na berzi.
Tržište akcija je tada počelo da se oporavlja nakon višegodišnjeg pada, a indeks CSI 300, koji obuhvata akcije listane u Šangaju i Šenženu, porastao je više od 10 odsto u proteklih godinu dana.
Ipak, sektor nekretnina i dalje negativno utiče na povjerenje – cijene novih stanova su pale u februaru, dok je ulaganje u razvoj bilo niže za 10 odsto u odnosu na prošlu godinu. Ukupan dug kineskih građevinskih kompanija iznosi oko 12 hiljada milijardi dolara, prema procjeni Državnog zavoda za statistiku iz 2023. godine.
