Lidl dolazi. Da li su domaći trgovci spremni na tržišni zemljotres?
Dolazak njemačkog diskontnog giganta Lidla u Crnu Goru tema je o kojoj se sve više govori, ali se još uvijek ne vidi stvarna reakcija lokalnih trgovaca. Iako je Lidl i dalje u fazi kupovine zemljišta i objekata — do sada ih je, prema dostupnim informacijama, obezbijedio desetak širom zemlje — jasno je da ovaj ulazak neće biti običan poslovni potez, već potpuna promjena paradigme maloprodaje u Crnoj Gori.
Prvi marketi se očekuju tek 2027. godine, ali pitanje koje bi trebalo da postavimo je – ko će od trgovaca tu godinu dočekati spreman?
Trenutni lideri tržišta poput Voli-ja, IDEA-e, Lakovića i Domaće trgovine bilježe solidne profite i čini se da se (još) ne uznemiravaju zbog dolaska konkurencije. Međutim, ako vjeruju da mogu poslovati „kao i do sada“ – mogli bi platiti visoku cijenu.
Zato donosimo konkretne preporuke za pripremu postojećih trgovaca koji žele ostati relevantni i konkurentni u eri poslije dolaska Lidla.
1. Troškovna efikasnost više nije opcija, već nužnost
Lidl ne pobjeđuje samo niskim cijenama – njegova prava snaga je u efikasnosti. Jednostavan asortiman, centralizovana nabavka, savršeno organizovana logistika i brz obrt robe – sve to omogućava niže cijene i bolje marže.
Domaći trgovci treba da odmah započnu reviziju svojih operacija. Koliki su realni troškovi distribucije? Gdje su uska grla u lancu nabavke? Ima li prostora za automatizaciju?
2. Diferencijacija kroz lokalni identitet
Lidl je jak – ali nema dušu lokalne zajednice. Tu je šansa domaćih lanaca.
Naglasak na domaće proizvode, saradnju s lokalnim proizvođačima, ponudu autentičnih brendova i fleksibilnost u asortimanu – sve su to karte koje Lidl teško može odigrati.
Trgovci moraju graditi svoj identitet – da kupac zna zašto ide kod njih, a ne samo šta će tamo kupiti.
3. Digitalizacija maloprodaje: Sada ili nikad
Loyalty kartice, mobilne aplikacije, programi vjernosti, personalizovane akcije – sve ovo je u regionu već standard. Lidl dolazi sa snažnom digitalnom infrastrukturom i iskustvom iz preko 30 zemalja.
Ko ne bude ulagao u tehnologiju – biće nevidljiv. Digitalni kanali su nova front linija borbe za kupca.
4. Redizajn prodajnih prostora: više nije dovoljno imati „samo radnju“
IDEA je već počela s preuređenjem svojih objekata i to je znak da se promjene osjećaju u vazduhu. Lidl donosi prodajne prostore koji su funkcionalni, pregledni, protočni i vizuelno privlačni.
Lokalni lanci moraju početi sa arhitektonskim i funkcionalnim unapređenjem svojih objekata – ne samo zbog estetike, već zbog psihologije kupovine. Kupci sve više traže ugodnu, a ne samo jeftinu kupovinu.
5. Jačanje robnih marki i pregovori sa dobavljačima
Lidl dominira robnim markama koje su cijenom povoljne, a kvalitetom često iznad očekivanja. To mijenja navike potrošača – od brend-lojalnosti ka vrijednosti za novac.
Domaći trgovci bi trebalo da razvijaju svoje robne marke, u saradnji s domaćim proizvođačima, nudeći proizvode koje nećete naći nigdje drugo. To stvara lojalnost i stvara imidž autentične alternative.
6. Ljudi kao ključna prednost
Lidl štedi na zaposlenima – manji broj ljudi u marketu, efikasna organizacija, ali često manjak „ličnog dodira“. Tu se lokalni lanci mogu istinski razlikovati.
Kvalitetna usluga, edukovan kadar, ljudski pristup i neposredna komunikacija s kupcem – to su elementi koji i dalje čine razliku u maloj zajednici kao što je crnogorska.
Dolazak Lidla neće se desiti sjutra – ali će se desiti. I kad dođe, biće kasno za reorganizaciju, digitalizaciju, preuređenje i strateške pomake. Oni koji žele da opstanu i rastu – moraju da djeluju odmah.
Ovo nije priča o tome kako „pobijediti Lidl“. To je priča o tome kako evoluirati u savremenog trgovca koji zna šta tržište traži – i zna kako to da isporuči.
