“Kako sam izašao iz dugova” — vodič za sve koji traže finansijski izlaz

Kad mi je banka drugi put blokirala račun zbog neplaćenih rata, znao sam da je kraj – ne krajnja propast, već početak buđenja.

Nijesam bio rastrošan čovjek. Plata redovna, oko prosjeka, nešto sa strane sam zarađivao honorar. Ali – tri kredita, dvije kreditne kartice, jedan minuli „keš“ od mikrofinansijske institucije. Ništa strašno, rekli bi mnogi. A bilo je pogubno.

Zato danas pišem ovaj tekst, ne kao savjetnik iz kancelarije, nego kao neko ko je prošao kroz to – kroz sistem u kojem je lako ući u dug, ali bez kompasa i hrabrosti, teško izaći.

Crnogorski kontekst: „Skupi dani, jeftine plate“

Prema podacima Centralne banke Crne Gore, u 2024. godini zaduženost građana po osnovu gotovinskih i potrošačkih kredita dostigla je 1,5 milijardi eura. Istovremeno, prosječna plata jeste porasla – ali su i troškovi života eksplodirali. Inflacija hrane i energenata, rast cijena stanova, kirija, goriva… A banke, iako konkurentnije, i dalje igraju na sigurno: visoki kamatni troškovi, strogi uslovi refinansiranja, kratki rokovi.

U Crnoj Gori, gdje su socijalne mreže slabe, a ekonomska edukacija gotovo nepostojeća, dug nije samo broj. Dug postaje psihološko stanje – i društveni tabu.

• Prvi korak: Suočavanje bez izgovora

Ako si čitalac koji se osjeća prepoznato u dosadašnjem dijelu teksta – prvi i najteži korak je iskren razgovor sa sobom. Koliko ukupno duguješ? Koji su prioritetni dugovi? Kakvi su ti prihodi, stvarni i potencijalni?

Napravite listu, papir i olovka – ne digitalne aplikacije. Kad napišete cifre rukom, one bole više, ali i liječe brže. Sve stavite: rata kredita, kartica, zateznih kamata, kašnjenja. Dodajte mjesečne troškove – hranu, račune, transport. Onda iskreno: koliko ostaje?

Ako je broj negativan – imate problem. Ako je blizu nule – imate šansu.

* Drugi korak: „Refinansiranje“ nije magična riječ

Banke u Crnoj Gori sve češće nude refinansiranje – ali ne zato što žele da vam pomognu, već zato što žele da osiguraju naplatu. I to je legitimno.

Dobar refinans je onaj koji vam spaja više dugova u jedan, sa dužim rokom otplate i nižom ratom, ali bez novih zaduženja. Loš je onaj koji vam snižava ratu, ali duplo povećava iznos kamate ili vas navodi da „dodate još 1000 eura za neplanirane troškove“.

Savjet: Ne prihvatajte prvu ponudu. Idite kod tri banke. Uporedite. Pitajte sve: kolika je nominalna, a kolika efektivna kamata? Koliki je trošak obrade? Da li možete platiti prije roka bez penala?

• Treći korak: „Ne mogu da štedim“ je mit

Čak i kad ste u dugu – možete da štedite. Ne novac, nego obrazac ponašanja.

Primjer:

• Ako svakog dana u pekari trošite 3 eura na doručak, to je 90 mjesečno.
• Ako ste navikli na vožnju taksijem „jer je brže“, a nemate auto, samo pet vožnji manje mjesečno daje 25 eura.
• Ako ugasite jednu pretplatu koju ne koristite (Netflix, Spotify, VPN, IPTV…) – još 10-15 eura.

To nije sitno. To je 125 eura mjesečno, što je mjesečna rata za refinansirani kredit od 4000 eura na pet godina.

• Četvrti korak: Psihološki imunitet

Život u dugovima nije samo ekonomski problem – to je mentalna borba. Osjećaj srama, anksioznosti, straha od telefonskog poziva ili pisma iz banke…

Važno je da se emocionalno stabilizujete. Prihvatite – niste loša osoba jer dugujete. I niste jedini. Ali ako ništa ne mijenjate – onda postajete dio problema.

Pričajte s porodicom, čak i djecom ako treba. Pitajte za savjet – ponekad rješenje dođe od prijatelja koji je imao isti problem. Edukujte se – na YouTube-u, kroz finansijske blogove, kroz portale poput Investitor.me koji svakodnevno donose korisne uvide.

• Peti korak: Novi početak

Jednom kad stabilizujete dug, ne zadužujte se više. Kreditna kartica? Samo ako plaćate cijeli iznos svakog mjeseca. Keš kredit? Samo ako vam je to posljednja opcija i ako je pokriven realnim prihodom.

Stvorite „fond sigurnosti“ – makar 300 eura. To je amortizer za neplanirano: kvar na autu, iznenadni račun, bolest. S tim fondom, ne vraćate se u dug, jer niste primorani da pozajmite.

Naravoučenije

Plate rastu, ali i cijene. Krediti su dostupni, ali i zamršeni. Ljudi žele da žive bolje – ali često ne znaju kako da upravljaju onim što imaju.

Izlazak iz duga je moguć. Potrebni su znanje, disciplina i malo inata.

Ako ste trenutno u dugu – nijeste promašaj. Možda ste samo na pogrešnoj stazi. A svaka staza se može promijeniti, uz malo truda i fokusa.

Naslovna fotografija: FIN, Unsplash