Privatni kapital u ćorsokaku: Sawiris kaže da su “najbolji dani prošli”

Egipatski industrijalac i milijarder Nassef Sawiris poručio je da je industrija privatnog kapitala prošla svoj vrhunac i sada se suočava s ogromnim izazovima – posebno kada je riječ o prodaji imovine vrijedne trilione dolara.

Sawiris, koji je dio svog bogatstva uložio u fondove više firmi za otkup akcija, rekao je da su on i drugi investitori duboko frustrirani nedostatkom isplata u prethodnim godinama. Kompanije se muče da izađu iz postojećih ulaganja usljed usporavanja tržišta i slabe aktivnosti inicijalnih javnih ponuda nakon pandemije.

„Privatni kapital je vidio svoje najbolje dane… Ne mogu da izađu. Izlazi iz investicija su jako teški“, izjavio je Sawiris za Financial Times, prenosi SEEbiz.

„Investitori su izuzetno frustrirani. Govore tim fondovima: ‘Nisam vidio nikakav povrat, nijeste mi vratili novac posljednjih pet-šest godina.’“

Nassef Sawiris je mlađi brat Samiha Sawirisa, osnivača i bivšeg izvršnog direktora kompanije Orascom Development Holding AG, podsjeća Investitor.me. Samih je poznat po razvoju luksuznih turističkih destinacija širom svijeta, uključujući projekte u Egiptu, Švajcarskoj i Crnoj Gori, gdje realizuje projekat rizorta Luštica Bay.

„Fondovi za nastavak su najveća prevara ikada”

Nassef je posebno kritikovao upotrebu tzv. „fondova za nastavak“ koji omogućavaju recikliranje kapitala – umjesto prodaje imovine ili njenog iznošenja na berzu, ona se prenosi u novi fond u kojem menadžeri zadržavaju kontrolu.

„Fondovi za nastavak su najveća prevara ikada. Kažete ‘Ne mogu da prodam posao, pa ću ga samo prepakovati’“, kazao je Sawiris.

Ovakve strukture su posljednjih godina sve popularnije, a njihova ukupna vrijednost dostigla je rekordnih 76 milijardi dolara, prema podacima investicione banke Houlihan Lokey.

Sawiris je ove komentare dao u trenutku kada nadgleda rasparčavanje svog hemijskog i đubrivskog konglomerata OCI, kotiranog na berzi u Amsterdamu. Do sada je grupa realizovala četiri velike prodaje, ukupne vrijednosti 11,6 milijardi dolara, i to bez učešća fondova privatnog kapitala. Prodata je većina imovine, uključujući globalni biznis s metanolom, udjele u biznisu sa đubrivima i projekat niskougljeničnog amonijaka u Teksasu.

OCI koristi ovaj kapital za isplatu akcionara – do sada je isplaćeno 6,4 milijarde dolara, a očekuje se još do milijardu dolara nakon zaključenja finalne prodaje.

Sawiris ističe da je „imao sreće s tajmingom“ s obzirom na tržišne poremećaje, pad cijena gasa i rastući otpor prema ulaganjima u fosilna goriva.

Prošle godine je najavio da bi OCI mogao postati kompanija koja raspolaže gotovinom i traži akvizicije u različitim industrijama. Kaže da mu se javilo desetine firmi koje traže prodaju, većinom u vlasništvu fondova privatnog kapitala – ali nijedna nije bila dovoljno atraktivna.

„Proučili smo 70 firmi koje žele da se spoje sa OCI-jem, jer su zadužene, uvrštene na berzu… sve su to slučajevi fondova koji ne mogu da izađu iz investicija“, rekao je. „Zašto bismo rješavali tuđe probleme?“

Sawiris je takođe kritikovao prioritete menadžera fondova, navodeći da mnogo više vremena troše na prikupljanje novog kapitala nego na operativno upravljanje portfolijem.

„Oni 90% vremena provode skupljajući novac, a samo 10% upravljajući kompanijama“, rekao je. „Sjednu na bord, imaju bord večeru i to je to. Zato ni ne ispune plan.“

Poslije decenije ekspanzije, vrijednost imovine pod upravljanjem privatnog kapitala opala je prvi put od 2005. godine, kada je Bain & Co počeo da prati ove podatke. U junu 2024. ukupna imovina pala je za 2% na 4,7 biliona dolara, a otkupni fondovi su se suočili s dodatnim izazovima usljed tržišne volatilnosti izazvane američkim tarifama.

U međuvremenu, investicione grupe koje su kupovale skupu imovinu u godinama niskih kamata sada imaju problema da je prodaju, što dodatno otežava prikupljanje novog kapitala.