Cijena nafte porasla najbržim tempom u tri godine

Cijene nafte su u petak zabilježile najbrži rast u posljednje tri godine, nakon što je izraelski napad na Iran izazvao strahovanja od globalne nestašice nafte.

Cijena barela Brent sirove nafte skočila je za čak 13,2 odsto, dostigavši 78,50 dolara (57,74 funti), što je najviši nivo još od januara ove godine.

Ovaj rast predstavlja najveći dnevni skok od početka rata u Ukrajini u martu 2022, dok rastuće tenzije na Bliskom istoku uznemiravaju trgovce.

Evropske cijene gasa porasle su takođe do 6,6 odsto.

Nakon najnovijeg napada, američka banka JP Morgan više nego udvostručila je vjerovatnoću izbijanja potpune naftne krize na globalnom nivou.

Banka sa Volstrita sada procjenjuje da postoji 17 odsto šanse da se ostvari njihov „najgori scenario“ kao posljedica sukoba, u odnosu na 7 odsto dan ranije.

Globalna nestabilnost je porasla nakon što je Izrael pokrenuo novi talas raketnih udara na Iran, pri čemu je ubijen iranski general Mohamed Bageri, a pogođeni su i nuklearni objekti.

Ovo je ponovo izazvalo zabrinutost zbog potencijalnog prekida snabdijevanja sa Bliskog istoka, pri čemu JP Morgan upozorava da bi cijena nafte uskoro mogla dostići i 120 dolara po barelu.

„Ovo je veoma opasna situacija“, rekao je Fransoa Savari, glavni investicioni direktor firme Genvil Wealth Management iz Ženeve. „Ovo je jedan od onih trenutaka kada je sve pod kontrolom – dok iznenada više ništa nije.“

Iran je jedan od najvećih svjetskih izvoznika sirove nafte. Takođe kontroliše prolaz kroz Ormuski moreuz, strateški tjesnac kroz koji prolazi oko 30 odsto svjetske pomorske trgovine naftom i 20 odsto svjetske količine tečnog prirodnog gasa.

Iran je ranije prijetio zatvaranjem tog prolaza kao odgovor na pritiske sa Zapada, što bi dodatno poguralo cijene naviše.

Međutim, analitičarka JP Morgana, Nataša Kaneva, smatra da su šanse za to ipak „veoma male“.

Strahovanja od nestašica dovela su do kritika na račun britanske odluke da se povuče iz eksploatacije Sjevernog mora.

Simon Frenč iz Panmure Liberuma ocijenio je da su britanski ministri „naivno“ propustili da maksimizuju domaće snabdijevanje gasom iz te regije.

To je, kaže on, ostavilo Ujedinjeno Kraljevstvo „nepotrebno izloženo“ u slučaju da razvoj situacije na Bliskom istoku dodatno poskupi uvoz iz Norveške, Katara ili Sjedinjenih Američkih Država.

Pale i berze, oporavak američkog dolara

U međuvremenu, svjetske berze su juče pale – indeks FTSE 100 pao je za 0,4 odsto, a FTSE 250 fokusiran na domaće tržište za čak 1 odsto. I Volstrit je zabilježio pad.

Međutim, akcije kompanija iz oblasti odbrane i energetike bile su među rijetkim dobitnicima u Londonu – proizvođač oružja BAE Systems zabilježio je rast od 3,3 odsto.

Vrijednost američkog dolara se oporavila od trogodišnjih minimuma, dostignutih ranije u četvrtak, jer su investitori potražili sigurna utočišta usljed geopolitičke nestabilnosti.

„Dolar se dokazao kao sigurno utočište i u petak je bio najjača valuta među zemljama G10“, izjavila je Ketlin Bruks, direktorka istraživanja u firmi XTB.

„Ovo nije dobar dan za preuzimanje rizika – i funta i euro su u padu.“

Investitori su takođe pojačano kupovali američke državne obveznice – još jedno sigurno utočište.

„Glavna bojazan i dalje su carine i prepreke globalnoj trgovini“, izjavio je Huan Perez, direktor trgovine u Monexu.

„Ali kada imate stvarnu fizičku prijetnju i potencijal da oružani sukob potraje i eskalira, američki dolar i zlato momentalno skaču – to je i psihološka reakcija tržišta.“