Svijet na ivici nove dužničke ere: Globalni dug dostigao rekordnih 337,7 triliona dolara
Globalni dug porastao je na istorijski nivo od 337,7 triliona dolara do kraja drugog kvartala 2025. godine, prema podacima Instituta za međunarodne finansije (IIF). Rastu dugova doprinijeli su popuštanje monetarne politike, trajni budžetski deficiti i neujednačen ekonomski oporavak, dok se omjer duga i globalnog BDP-a zadržao na izuzetno visokom nivou od 324%.
Globalni dug nastavlja da ruši rekorde, uz zabrinjavajuće trendove koji ukazuju na ograničen fiskalni prostor i sve veću ranjivost svjetske ekonomije.
Prema najnovijem izvještaju Instituta za međunarodne finansije (IIF), ukupni dug – koji uključuje javni, korporativni, finansijski i dug domaćinstava – dostigao je 337,7 triliona dolara krajem drugog kvartala 2025, što je povećanje od preko 21 triliona dolara u odnosu na prvu polovinu godine.
Ova brojka je višestruko veća od globalnog BDP-a, koji se procjenjuje na oko 110 do 115 triliona dolara, pa globalni dug sada iznosi čak 324% svjetske ekonomske proizvodnje. Iako nešto niži od pandemijskih vrhova, taj odnos i dalje pokazuje koliko je svjetska ekonomija opterećena dugovima.
Najveći rast u zemljama G7 i tržištima u razvoju
Javni dug je glavni pokretač rasta i sada premašuje 102 triliona dolara. Najveći doprinos daju zemlje G7, koje i dalje bilježe visoke deficite zbog postpandemijske potrošnje i izdataka za energetsku tranziciju.
Istovremeno, zemlje u razvoju suočavaju se s rekordnim dugovima – ukupno preko 109 triliona dolara, što je 242,4% njihovog BDP-a. Kina, Indija, Brazil i Poljska bilježe najveće nominalne skokove, uglavnom zbog infrastrukturnih projekata i ekonomskih stimulansa.
Trošak servisiranja duga – ogroman i rastući
Samo 2024. godine, zemlje u razvoju platile su 921 milijardu dolara na ime kamata i otplate duga, što je rast od 10% u odnosu na prethodnu godinu. Čak 61 država izdvaja više od 10% javnih prihoda za servisiranje duga, dok neke zemlje troše između 6 i 8% svojih prihoda od izvoza samo na otplate.
Privatni dug se stabilizovao u razvijenim ekonomijama, ali rast korporativnog zaduživanja u državama poput Brazila i Indije nadoknađuje padove drugdje. U SAD-u, privatni dug iznosi oko 143% BDP-a, dok globalno ukupno dostiže 206% BDP-a.
Eksperti upozoravaju da bi svijet mogao ući u novu dužničku eru, s rizikom od rastućih kamata, volatilnih tržišta i pojačanog pritiska investitora („bond vigilantes“) koji zahtijevaju veće prinose na rizične obveznice.
Prema upozorenju Gite Gopinath iz MMF-a, iznesenom na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu 2025, procjene duga imaju “optimističnu pristrasnost” i stvarni dug bi mogao biti i 10 procentnih poena viši od sadašnjih projekcija.
Ako se sadašnji trendovi nastave, globalni dug mogao bi premašiti 350 triliona dolara do kraja godine, a do kraja decenije dosegnuti čak 100% svjetskog BDP-a, što bi značilo početak nove faze globalne finansijske nestabilnosti.
