FID 2026: Lideri biznisa poručili – Crna Gora nema više prostora za greške, potrebne su brze i konkretne reforme
Forum izvršnih direktora (FID), koji je prvi put organizovan u Crnoj Gori, okupio je u utorak vodeće lidere, preduzetnike i menadžere domaćih i regionalnih kompanija, uz jasnu poruku: crnogorskoj ekonomiji potrebne su brze, predvidive i suštinske promjene.
Osnivač i direktor portala Investitor Rajko Milić u ime organizatora poručio je na otvaranju u hotelu Hilton u Podgorici da je ambicija da ovaj događaj preraste u tradicionalno mjesto susreta ključnih donosilaca poslovnih odluka.
Partnerske kompanije
Milić se posebno zahvalio partnerskim kompanijama koje su, kako je istakao, omogućile da Forum izvršnih direktora već u prvom izdanju bude organizovan na najvišem nivou.ž
Diamond partner je kompanija Mtel.
Platinum partneri su NLB Banka AD Podgorica, Elektroprivreda Crne Gore, Lognet i Nu Energy & Investment.
Prijatelji foruma su Privredna komora Crne Gore i Razvojna banka Crne Gore.
Zvanična kafa Foruma je Grand, Silver partner je Elko Tim, dok su Bronzani partneri Alter Modus i ComTrade.
Medijsku logistiku pružili su Pobjeda i Newsmax Balkans.
Radusinović: 5G već pokriva skoro cijelu zemlju
Direktor Sektora za strategiju i digital u mtel-u Dušan Radusinović naglasio je kontinuitet razvoja telekom infrastrukture.
„Od 2G do 5G mreže – danas pokrivamo više od 89% stanovništva. Naš cilj je uvijek bio isti: najbrži i najpouzdaniji servis“, kazao je Radusinović.
NASTAVAK TEKSTA ISPOD ILUSTRACIJE
Drakić: Nema više prostora za improvizaciju
Predsjednica Privredne komore Crne Gore Nina Drakić ocijenila je da je najveća vrijednost foruma upravo u tome što okuplja ljude koji svakodnevno donose ključne poslovne odluke.
„Svijet ulazi u period dugih ciklusa neizvjesnosti. U takvom okruženju mala ekonomija poput naše nema luksuz neusklađenih odluka ili improvizacije. Prostora za greške je sve manje, a cijena pogrešnih odluka sve veća“, poručila je Drakić.
Kako je istakla, iako se na globalne krize ne može direktno uticati, odgovor domaće ekonomije mora biti sistemski i odlučan.
„Privreda je najbolji pokazatelj da li sistem funkcioniše. Lekcije nijesu u potpunosti pretočene u strukturne reforme – proizvodni sektor i dalje ima skromno učešće, dok se rast dominantno oslanja na usluge, potrošnju i uvoz“, kazala je Drakić.
Dodala je da se uspješna ekonomija mora zasnivati na predvidivosti, planiranju i investiranju, a ne na ad hoc rješenjima.
Leberle: Imamo znanje, ali nam treba regulativa
Predsjednik Upravnog odbora NLB banke u Podgorici Martin Leberle ukazao je na značaj digitalne transformacije, naglašavajući da Crna Gora ima potencijal, ali da ga mora brže pretvoriti u konkretne rezultate.
„Imamo znanje u obradi podataka, vještačkoj inteligenciji i IT-ju – imamo sve. To smo dokazali implementacijom SEPA sistema za samo devet mjeseci. U NLB-u smo uveli Apple Pay i dobili čestitke iz Apple-a za rekordnu brzinu implementacije“, rekao je Leberle.
Ipak, upozorio je da inovacije često koče regulatorni okviri.
„Bankarstvo budućnosti već imamo ‘u fioci’, ali su nam potrebni zakoni koji će nam dati zeleno svjetlo.“
Podijelio je i zanimljivo lično iskustvo sa dolaska u Crnu Goru:
„Najbolji klijenti banke nijesu bili preduzetnici, već penzioneri i zaposleni u javnom sektoru. To vam govori da je bankarstvo ovdje i pitanje kulture, a ne samo ekonomije.“
Ora: Logistika u regionu još uvijek funkcioniše kao prije 20 godina
Osnivač i direktor Logneta Milan Ora istakao je da je digitalizacija logistike jedan od ključnih, ali zapostavljenih segmenata konkurentnosti.
„Logistika se i dalje vodi kroz telefonske pozive, mejlove i Excel tabele. Digitalizacija znači prelazak na strukturiran sistem kojim možete upravljati i koji možete kontrolisati“, rekao je Ora.
Prema njegovim riječima, digitalizacija nije samo tehnološko, već upravljačko pitanje.
„Veliki dio konkurentnosti dolazi iz svakodnevne organizacije posla.“
Bokan: Ne donosite odluke koje štete domaćoj privredi
Osnivač i vlasnik kompanije Voli Dragan Bokan podijelio je iskustvo građenja biznisa koji traje tri decenije, ističući da je povjerenje potrošača ključ uspjeha.
Predstavio je rezultate istraživanja na uzorku od 1.537 ispitanika:
- 41,6% prvo pomisli na Voli kada se pomenu supermarketi
- 42,3% bira Voli kao prvi izbor
- 36,1% najčešće kupuje u Voliju
- 33,3% bilježi najveću dnevnu posjećenost
- 58,6% smatra da nudi kvalitet po povoljnim cijenama
Bokan je bio direktan prema donosiocima odluka:
„Ne možemo donositi poteze koji idu na štetu domaće privrede. Ovo je kao da zabijate tupi predmet u zdravu nogu.“
Dodao je da će pravi izazovi tek doći sa ulaskom Crne Gore u Evropsku uniju.
Raičević: Polovina građana osjeća pogoršanje ekonomske situacije
Izvršni direktor IPSOS-a Vladimir Raičević upozorio je na ozbiljne demografske i društvene trendove.
„50% građana kaže da se njihova ekonomska situacija pogoršala u posljednjih godinu, dok 40% smatra da je ostala ista“, naveo je Raičević.
Dodao je da dominira osjećaj stagnacije i nepovjerenja:
„Ekonomija, nizak standard, plate – to su ključni problemi koje građani vide.“
Teme koje definišu budućnost
Na Forumu izvršnih direktora otvorene su ključne teme za budućnost crnogorske ekonomije: pozicija Crne Gore u globalnom ekonomskom okruženju, investicije i rast male ekonomije, uloga investitora u transformaciji ekonomije,
digitalizacija kao temelj razvoja i modernizacija industrijskih kapaciteta.
Digitalizacije nije više samo tema IT sektora, nego svih sektora, zaključak je posljednjeg panela na Forumu izvršnih direktora (FID), koji je posvećen ključnim pitanjima budućeg razvoja Crne Gore, sa fokusom na digitalizaciju, energetsku tranziciju i potrebu za modernizacijom industrijskih kapaciteta.
Sagovornici su se složili da se promjene već dešavaju, ali da je za održiv i dugoročan rast neophodna jasna strategija, brže donošenje odluka i promjena načina razmišljanja.
Savjetnik direktora za obnovljive izvore energije iz EPCG Bojan Đordan je kazao da se o energetskoj tranziciji govori već deceniju, često bez potpune svijesti da je ona već u toku. Kako je naglasio, tranzicija se odvija na više nivoa – od velikih energetskih sistema do domaćinstava.
Projekti poput ugradnje solarnih panela („3000+“ i „5000+“) približili su obnovljive izvore energije građanima i pokazali konkretne pomake. Đordan je naglasio da su ovo veći projekti EPCG-a u energetskoj tranziciji.
Takođe je ukazao da se tek u trenucima poremećaja u energetskom sistemu shvata vrijednost diverzifikovanog energetskog portfolija. Energetika, prema njegovim riječima, ostaje jedan od ključnih pokretača ekonomskog razvoja Crne Gore.
Na FID-u je značaj digitalizacije upoređen sa električnom energijom i putevima.
Izvršni direktor MTEL-a Zoran Milovanović istakao je da je kompanija na čijem je čelu na vrijeme prepoznala potrebu za razvojem digitalne infrastrukture, posebno kroz izgradnju optičke mreže.
Međutim, napravio je jasnu razliku između digitalizacije i digitalne transformacije – dok digitalizacija podrazumijeva uvođenje tehnologije bez suštinske promjene sistema, digitalna transformacija znači promjenu načina poslovanja.
Kao indikator uspješne transformacije naveo je jednostavan proizvod iza kojeg stoji kompleksan proces. Takođe je naglasio da Crna Gora ima potencijal za razvoj digitalnih servisa i vještačke inteligencije, ali i da je pandemija pokazala koliko je važno smanjiti zavisnost od turizma i diversifikovati ekonomiju.
Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić, ukazao je na značaj avio-saobraćaja kao katalizatora ekonomskog rasta. Od obnove nezavisnosti 2006. godine kroz crnogorske aerodrome prošlo je oko 36 puta više nego što Crna Gora ima stanovnika, što govori, kako je istakao Tolić, o važnosti aerodroma za turizam i ekonomiju.
Ipak, upozorio je da su kapaciteti ograničeni i da sistem često ostaje zarobljen u statusu quo, što koči dalji razvoj. Kao jedan od ključnih problema naveo je složenost administracije i nedostatak fleksibilnosti u donošenju odluka, ali i nedostatak kvalifikovane radne snage.
Predsjednik NALL Grupe, Jovan Lekić naglasio je da digitalna transformacija ne podrazumijeva samo investicije, već i promjenu svijesti. Ukazao je na strukturne slabosti crnogorske ekonomije, ističući da rast BDP-a nije rezultat jasno definisanog ekonomskog modela.
Veliki deficit u robnoj razmjeni i oslanjanje na turizam i usluge, prema njegovim riječima, čine trenutni model neodrživim. Postavio je ključno pitanje: kuda ide Crna Gora u narednih 10 do 15 godina, naglašavajući potrebu za novom ekonomskom paradigmom i neophodnošću za liderstvom među mlađim generacijama koje će tu viziju sprovesti.
Đordan je ukazao na postojanje kvalitetnog kadra, ali i na potrebu za njegovim boljim usmjeravanjem kroz obrazovni sistem, dok administrativne procedure često usporavaju realizaciju projekata.
Milovanović je dodao da se određeni pomaci već vide, poput prepoznavanja telekomunikacione infrastrukture kao objekata od javnog značaja, što olakšava razvoj mreže. Takođe je istakao važnost zadržavanja mladih kadrova kroz stipendije i razvojne prilike.
Tolić je kazao da što se tiče administracije, ona je izuzetno kompleksna, jer, kako tvrdi,u javnom sektoru se posluje drugačije nego u privatnom.
Kao primjer, naveo je da se odluke koje donese ponekad odbijaju zbog ograničenja poput prostorno-planske dokumentacije ili različitih nadležnosti opština, te da bez uključenosti brojnih aktera u sistemu nije moguće donijeti konačnu odluku.
Slikovito je dodao: „Ponekad se osjećam se kao moj prijatelj, pjevač Saša Matić – ne vidim u poslu najbolje. Ali bolje da nam bude kao u pjesmi ‘Sve je na prodaju’, nego kao u ‘Neke ptice nikad ne polete’.“
Na kraju je ukazao na raskorak između priče i stvarnosti: „Govorimo o digitalizaciji, a portal CPRS ne radi već nekoliko mjeseci – to je naša realnost.“
Jedan od zaključaka panela je da Crna Gora posjeduje značajan potencijal – u energetici, digitalnim tehnologijama i ljudskim resursima – ali da je za njegovu realizaciju neophodno sistemsko djelovanje.
To podrazumijeva bržu i efikasniju administraciju, jasnu razvojnu strategiju, ulaganje u znanje i promjenu ekonomskog modela ka održivijem i diverzifikovanijem rastu.
Moderatorka panela je bila PR menadžer i vlasnica, marketinška agencija “Magna” Dragana Bećirović.
Prije njih, na panelu su govorili predstavnici akademske i investicione zajednice, fokusirajući se na ključne pokretače ekonomskog rasta i ulogu strateških ulaganja u transformaciji crnogorske ekonomije. Kako mala ekonomija može ostvariti veliki rast?
Prof. dr Milorad Katnić, predsjednik Odbora direktora, Financial Solutions – govorio je o načinima na koje male ekonomije mogu ostvariti ubrzan i održiv rast, naglašavajući značaj povećanja produktivnosti, podsticanja inovacija i jačanja radne snage, uz primjenu međunarodnih iskustava kroz izgradnju efikasnih institucija, valorizaciju lokalnih potencijala i smanjenje zavisnosti od eksternih šokova. Nu Energy: kako investitor postaje partner u transformaciji crnogorske ekonomije.
Miloš Jeknić, direktor Business Developmenta i marketinga, NU Energy & Investment – istakao je da savremeni investitori prevazilaze ulogu finansijera i postaju strateški partneri kroz prenos znanja, dugoročnu viziju i saradnju sa lokalnim akterima, naglašavajući da ulaganja u energetiku i održive projekte mogu pokrenuti šire ekonomske promjene, otvoriti nove prilike i ubrzati transformaciju tržišta.
