Upozorenje šefa Međunarodne agencije za energiju: Svijet ulazi u najtežu energetsku krizu u istoriji
Svijet se suočava s najdubljim poremećajem energetskog sistema u modernoj istoriji – kombinovanim šokom na tržištima nafte, gasa i hrane, upozorava direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol u intervjuu za francuski Le Figaro.
U središtu problema nalazi se zatvaranje Ormuskog moreuza, jedne od ključnih arterija globalne trgovine energentima, što već sada ima ozbiljne posljedice po svjetsku ekonomiju.
Birol ocjenjuje da je aktuelna kriza ozbiljnija od svih prethodnih energetskih šokova zajedno, uključujući naftne krize iz 1973. i 1979. godine, kao i poremećaje iz 2022. godine. Kako ističe, problem više nije ograničen samo na energente – poremećaji se šire i na prehrambeni sektor, petrokemiju i šire lance snabdijevanja, što dodatno pojačava inflatorne pritiske i usporava globalni rast.
Najveći teret krize, prema njegovim riječima, snosiće zemlje u razvoju. One se već suočavaju s rastom cijena energije i hrane, ubrzanom inflacijom i povećanjem spoljnog duga, dok će razvijene ekonomije, uključujući evropske zemlje, Japan i Australiju, biti pod snažnim pritiskom, ali ipak u nešto boljoj poziciji.
U pokušaju ublažavanja posljedica, zemlje članice IEA već su počele sa oslobađanjem strateških rezervi nafte, što predstavlja najveću takvu intervenciju u istoriji. Ipak, Birol upozorava da je riječ o privremenoj mjeri, jer oslobođene količine čine tek oko 20 odsto ukupnih zaliha, dok problem prirodnog gasa ostaje još izraženiji, posebno u Evropi gdje cijene električne energije u velikoj mjeri prate cijene gasa.
Prema njegovim riječima, jedino trajno rješenje krize jeste ponovno otvaranje Ormuskog moreuza. Dok god ovaj ključni prolaz ostaje zatvoren, globalna ponuda energije biće ograničena, a tržišta pod stalnim pritiskom.
“Crni april”
Situacija na Bliskom istoku dodatno komplikuje oporavak. Zalivske zemlje trenutno proizvode tek nešto više od polovine nafte u odnosu na predratni period, dok je izvoz prirodnog gasa praktično zaustavljen. Birol upozorava da bi april mogao biti još teži od marta, jer bi gubici u snabdijevanju mogli biti dvostruko veći, zbog čega ga opisuje kao potencijalno „crni april“ za globalno tržište energije.
Dodatni problem predstavlja oštećena infrastruktura – pogođeno je više desetina energetskih postrojenja, a obnova će, kako navodi, trajati. Dok bi zemlje poput Saudijska Arabija mogle relativno brzo stabilizovati proizvodnju zahvaljujući snažnim finansijskim i tehničkim kapacitetima, situacija u državama poput Irak znatno je složenija. Irak je izgubio dvije trećine prihoda od nafte i suočava se s ozbiljnim ekonomskim posljedicama koje prijete paralizom sistema.
Ipak, Birol vidi i potencijalne dugoročne pozitivne efekte krize. On podsjeća da su prethodni energetski šokovi doveli do velikih strukturnih promjena, uključujući razvoj nuklearne energije i povećanje energetske efikasnosti. Sličan scenario očekuje i sada – uz ubrzanje ulaganja u obnovljive izvore energije, produženje rada postojećih nuklearnih elektrana i snažniji razvoj električnih vozila, posebno na azijskim tržištima.
U kratkom roku, preporuke su jasne: racionalnije korišćenje energije, povećanje efikasnosti i diverzifikacija izvora snabdijevanja. Međutim, kako zaključuje Birol, dok god geopolitičke tenzije ostaju visoke, energetska tržišta će ostati nestabilna, a globalna ekonomija izložena ozbiljnim rizicima.
