Crna Gora mora ubrzati zelenu tranziciju: Udio obnovljive energije pao na 41 odsto
Udio energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji energije u Crnoj Gori iznosio je 41,02 odsto u 2024. godini, što je blagi pad u odnosu na 41,70 odsto iz 2023. godine. Nacionalni cilj je da taj udio do 2030. dostigne 50 odsto, pa izvještaj koji je Vlada usvojila pokazuje da će naredne godine biti ključne za ubrzanje energetske tranzicije, posebno u saobraćaju.
Crna Gora je u 2024. godini ostvarila udio energije iz obnovljivih izvora od 41,02 odsto u ukupnoj finalnoj potrošnji energije, što je nešto manje nego godinu ranije, kada je taj udio iznosio 41,70 odsto.
To se navodi u Informaciji o ostvarenom udjelu energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji energije, sa pratećim izvještajem za period 2023–2024. godina, koju je Vlada Crne Gore usvojila na sjednici održanoj u četvrtak.
Iako je riječ o relativno visokom udjelu u poređenju sa mnogim evropskim ekonomijama, podaci pokazuju da Crna Gora mora značajno ubrzati ulaganja i primjenu mjera ako želi da dostigne nacionalni cilj: 50 odsto energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji do 2030. godine.
U odnosu na 2024. godinu, do tog cilja nedostaje gotovo devet procentnih poena.
Najveći doprinos iz struje i biomase
Prema izvještaju, najveći doprinos ukupnom udjelu obnovljivih izvora dolazi iz proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i iz čvrste biomase koja se koristi u sektoru grijanja i hlađenja.
U sektoru električne energije, udio obnovljivih izvora iznosio je 67,95 odsto u 2023. godini, dok je u 2024. blago smanjen na 67,19 odsto.
Sektor grijanja i hlađenja takođe ima visok udio obnovljivih izvora: 66,84 odsto u 2023. i 66,49 odsto u 2024. godini. U tom dijelu dominantnu ulogu ima čvrsta biomasa, prije svega ogrjevno drvo i drvna biomasa, što je i dalje jedan od najvažnijih izvora energije za domaćinstva.
Bruto finalna potrošnja obnovljive energije za grijanje i hlađenje porasla je sa 148,03 ktoe u 2023. na 162,80 ktoe u 2024. godini.
Solarna energija snažno porasla, hidroenergija pala
Jedan od najzanimljivijih podataka iz izvještaja odnosi se na solarnu energiju. Proizvodnja iz solarnih izvora porasla je sa 17,2 GWh u 2023. na 63,7 GWh u 2024. godini, što pokazuje ubrzano širenje solarnih kapaciteta i rast interesa za proizvodnju električne energije iz sunca.
Instalisana snaga solarnih elektrana povećana je sa 16,5 MW u 2023. na 33,55 MW u 2024. godini.
Sa druge strane, stvarna proizvodnja iz hidroenergije smanjena je sa 2.221,3 GWh u 2023. na 1.765,1 GWh u 2024. godini. Proizvodnja iz vjetroelektrana takođe je bila nešto niža i iznosila je 293,3 GWh u 2024, u odnosu na 311,9 GWh godinu ranije.
Ukupna stvarna proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora smanjena je sa 2.550,4 GWh u 2023. na 2.122,1 GWh u 2024. godini.
Važno je, međutim, da se za obračun udjela obnovljivih izvora ne koristi samo stvarna proizvodnja hidro i vjetroelektrana, već normalizovana proizvodnja, kako bi se ublažio uticaj hidrološki ili vjetrovno izrazito povoljnih ili nepovoljnih godina.
Saobraćaj najslabija karika energetske tranzicije
Najveći problem ostaje sektor saobraćaja. Udio obnovljivih izvora u tom sektoru iznosio je svega 0,92 odsto u 2023. godini, da bi u 2024. pao na 0,69 odsto.
To je ubjedljivo najslabiji rezultat među posmatranim sektorima i pokazuje da elektrifikacija saobraćaja, upotreba biogoriva i drugih obnovljivih goriva u Crnoj Gori još nijesu dostigli nivo koji bi mogao značajnije uticati na ukupnu energetsku sliku.
U izvještaju se posebno ukazuje da je doprinos saobraćaja ograničen i zbog nedostatka potpunih podataka o biogorivima, naprednim biogorivima, obnovljivim gorivima nebiološkog porijekla, gorivima iz recikliranog ugljenika i razdvajanju električne energije po vidovima saobraćaja.
Drugim riječima, Crna Gora ne mora samo da poveća upotrebu obnovljive energije u saobraćaju, već i da unaprijedi statističko praćenje tog sektora.
Potrošnja zelene energije porasla, ali je rasla i ukupna potrošnja
Iako je ukupan udio obnovljivih izvora u 2024. smanjen, sama potrošnja energije iz obnovljivih izvora porasla je.
Ukupna bruto potrošnja energije iz obnovljivih izvora povećana je sa 344,71 ktoe u 2023. na 360,27 ktoe u 2024. godini. Međutim, ukupna finalna potrošnja energije porasla je još snažnije — sa 826,46 ktoe na 878,23 ktoe.
To objašnjava zašto je procentualni udio obnovljivih izvora pao, iako je apsolutna potrošnja zelene energije porasla.
Ovakav trend ukazuje da Crna Gora mora istovremeno raditi na dva fronta: povećanju proizvodnje i korišćenja obnovljive energije, ali i na energetskoj efikasnosti, odnosno smanjenju nepotrebne potrošnje energije.
Cilj od 50 odsto zahtijeva brže mjere
Crna Gora je, kao članica Energetske zajednice, preuzela obavezu usklađivanja sa evropskim pravilima u oblasti obnovljivih izvora energije. Nacionalni energetski i klimatski plan predviđa da udio obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji energije do 2030. dostigne 50 odsto.
Izvještaj pokazuje da je zemlja trenutno iznad 40 odsto, ali i da napredak nije dovoljno brz. U odnosu na 2022. godinu, kada je udio iznosio 40,09 odsto, ostvaren je rast, ali je 2024. donijela blago nazadovanje u odnosu na 2023.
Zato se u Vladinom dokumentu zaključuje da je potrebno nastaviti unapređenje statističkog praćenja potrošnje energije iz obnovljivih izvora, naročito u sektorima saobraćaja, grijanja i hlađenja, kao i poboljšati dostupnost podataka potrebnih za detaljan obračun prema novim pravilima.
Za čitaoce i privredu, ključna poruka je jasna: energetska tranzicija Crne Gore više nije samo pitanje velikih hidroelektrana i vjetroparkova, već i solarnih panela, čistijeg grijanja, elektrifikacije saobraćaja, energetske efikasnosti i smanjenja zavisnosti od uvozne nafte.
