Gdje su najbogatiji mladi Evrope: Malta ubjedljivo prva, Finska na dnu
Mladi Evropljani sve teže dolaze do finansijske sigurnosti, ali najnoviji podaci Evropske centralne banke pokazuju da među državama postoje ogromne razlike. Dok je medijalno neto bogatstvo osoba od 16 do 34 godine u eurozoni 24.600 eura, na Malti ono iznosi čak 257.500 eura, a u Finskoj svega 5.700 eura.
Visoke kirije, skupe nekretnine i rastući troškovi života otežavaju mladima da štede, investiraju ili kupe prvi stan. Ipak, u pojedinim zemljama bolja primanja, dostupnije stanovanje ili snažna podrška porodice omogućavaju mladima da ranije akumuliraju značajniju imovinu.
Prema istraživanju Evropske centralne banke o finansijama i potrošnji domaćinstava, Household Finance and Consumption Survey (HFCS), objavljenom sredinom 2026. godine, medijalno neto bogatstvo mladih od 16 do 34 godine u eurozoni iznosi 24.600 eura. To je svega 18 odsto ukupnog medijalnog neto bogatstva svih starosnih grupa, koje iznosi 140.100 eura.
Neto bogatstvo podrazumijeva vrijednost ukupne imovine, uključujući nekretnine, štednju i finansijsku imovinu, umanjenu za dugove. Medijalna vrijednost znači da polovina posmatrane grupe ima više, a polovina manje od tog iznosa.
Razlike među državama su izuzetno velike. Među 22 evropske zemlje za koje postoje dostupni podaci, medijalno neto bogatstvo mladih kreće se od 5.700 eura u Finskoj do 257.500 eura na Malti.
Profesor Fabian Pfeffer sa Univerziteta LMU u Minhenu, osnivački direktor Munich International Stone Center for Inequality Research, za Euronews Business kaže da kod mladih odraslih osoba razlike u bogatstvu naročito otkrivaju širu sliku, jer ljudi od 16 do 34 godine najčešće nijesu imali dovoljno vremena da značajnu imovinu steknu isključivo radom.
„Kada kod mladih domaćinstava vidimo veliku imovinu, treba biti oprezan i ne tumačiti je samo kao rezultat individualne štedljivosti“, kazao je Pfeffer.
Malta je ubjedljivo najveći izuzetak u Evropi. Osim nje, medijalno neto bogatstvo mladih iznad 100.000 eura bilježi samo Luksemburg, gdje iznosi 135.000 eura. Belgija je treća, sa oko 97.200 eura.
Zanimljiv je i primjer Hrvatske, gdje medijalno neto bogatstvo mladih iznosi 82.000 eura. To je iznenađujuće visok iznos imajući u vidu da je Hrvatska znatno niže rangirana po neto godišnjim zaradama. Prema Eurostatu, prosječna godišnja neto zarada samca bez djece u Hrvatskoj iznosila je 17.256 eura u 2025. godini.
Visoko medijalno bogatstvo mladih bilježe i Slovačka sa 74.600 eura, Estonija sa 62.200 eura, Češka sa 59.900 eura i Litvanija sa 59.600 eura, iako su zarade u tim zemljama ispod prosjeka Evropske unije.
Među četiri najveće ekonomije EU, najbogatiji mladi su u Italiji, gdje medijalno neto bogatstvo osoba od 16 do 34 godine iznosi 53.500 eura. To je znatno više nego u Francuskoj, gdje iznosi 27.700 eura, i Španiji, gdje je 23.700 eura.
Najnižu neto imovinu među velikim ekonomijama imaju mladi u Njemačkoj – svega 17.600 eura. To znači da su mladi Italijani, prema ovom pokazatelju, tri puta bogatiji od svojih njemačkih vršnjaka.
Na dnu evropske liste nalazi se Finska, sa 5.700 eura medijalnog neto bogatstva mladih. Odmah iznad nje je Grčka sa 9.900 eura. Slabije rezultate bilježe i Austrija sa 13.400 eura i Letonija sa 16.900 eura, koje su ispod Njemačke.
U Irskoj medijalno neto bogatstvo mladih iznosi 23.900 eura, u Portugalu 36.200 eura, Mađarskoj 36.300 eura, a u Holandiji 40.900 eura.
Prema Pfefferu, rana imovina mladih često govori manje o tome koliko su već zaradili, a više o okruženju iz kojeg dolaze. Ključni faktori su pristup stanovanju, hipotekarnim kreditima, podrška porodice, pokloni, nasljeđivanje i nivo zaduženosti.
„U tom uzrastu visoko privatno bogatstvo nije samo priča o individualnom uspjehu. To je i porodična i institucionalna priča“, naveo je Pfeffer.
On ističe da je kupovina prve nekretnine često trenutak kada mladi od skromne štednje prelaze u kategoriju stvarnih vlasnika imovine. Međutim, ulazak na tržište nekretnina najčešće ne zavisi samo od discipline i dobrog finansijskog planiranja.
Za kupovinu stana potrebni su pristup kreditu, stabilni prihodi, prihvatljive cijene, ali vrlo često i roditelji koji mogu pomoći pri učešću za kredit ili direktno prenijeti nekretninu na djecu.
„Tu porodično bogatstvo postaje tih, ali veoma moćan mehanizam razdvajanja“, ocjenjuje Pfeffer.
On upozorava da se nejednakost u bogatstvu ne prenosi tek u poznim godinama, kroz nasljeđivanje, već mnogo ranije – kada mladi napuštaju roditeljski dom, studiraju, počinju da rade, formiraju porodice ili pokušavaju da kupe stan.
Drugim riječima, bogatstvo mladih u Evropi sve manje zavisi samo od plate, a sve više od toga da li iza njih stoji porodična imovina. To je posebno vidljivo u zemljama u kojima je vlasništvo nad nekretninama rašireno, a stanovi se češće prenose unutar porodice.
Podaci ECB-a zato ne pokazuju samo gdje mladi danas imaju najviše novca. Oni otkrivaju i kako se evropska nejednakost reprodukuje mnogo prije nego što mladi uopšte stignu do vrhunca radne karijere.
