Dragaš: EPCG očekuje 15 miliona eura dobiti, nema najava povećanja cijene struje
Elektroprivreda Crne Gore očekuje da će u prvoj polovini 2026. godine ostvariti neto dobit od oko 15 miliona eura i da će cijelu poslovnu godinu završiti sa pozitivnim rezultatom, kazao je generalni direktor EPCG Zdravko Dragaš.
On je u intervjuu Pobjedi saopštio i da u ovom trenutku nije donijeta odluka o povećanju cijene električne energije tokom 2026, niti postoje najave ili pokazatelji koji bi upućivali na potrebu njene promjene.
Istovremeno, EPCG ulazi u novi investicioni ciklus koji bi trebalo da značajno promijeni domaći elektroenergetski sistem. U središtu tog plana je saradnja sa kompanijom Masdar iz Abu Dabija, sa kojom se razvijaju solarne elektrane ukupne snage 190 MWp i ispituju mogućnosti gradnje reverzibilnih hidroelektrana kapaciteta većeg od 400 MW.
Dobit u prvom polugodištu oko 15 miliona eura
Dragaš je ocijenio da je EPCG u prvom kvartalu ostvarila veoma dobre rezultate: neto dobit iznosila je 36,47 miliona eura, uz rast prihoda i smanjenje poslovnih rashoda.
Tome su, kako je naveo, doprinijeli stabilna proizvodnja, probni rad Termoelektrane Pljevlja nakon ekološke rekonstrukcije, povoljna hidrologija i unapređenje operativne efikasnosti.
Prema preliminarnim podacima, dobit na kraju prvog polugodišta biće oko 15 miliona eura. Slabiji rezultat u odnosu na prvi kvartal Dragaš je objasnio izuzetno nepovoljnim hidrološkim prilikama i manjom proizvodnjom hidroelektrana.
Uprkos tome, poručio je da EPCG ostaje profitabilna i finansijski stabilna, te da rezultat potvrđuje otpornost kompanije i njenu sposobnost da posluje stabilno i u zahtjevnim proizvodnim i tržišnim uslovima.
EPCG je u prvih šest mjeseci proizvela 1.656 GWh električne energije, gotovo 600 GWh više nego u istom periodu 2025, kada je proizvodnja iznosila 1.058 GWh. To predstavlja rast od oko 56,5 odsto.
Porasla je i tržišna prodaja: sa 429 GWh u prvoj polovini prošle godine na 542 GWh ove godine, odnosno za oko 26 odsto. Prihodi od prodaje električne energije uvećani su sa 53,49 miliona na 57,04 miliona eura, za približno 3,55 miliona eura.
Očekuje da EPCG 2026. završi u plusu
Na osnovu sadašnjih projekcija, Dragaš očekuje pozitivan rezultat EPCG i na kraju 2026. godine. Konačan ishod zavisiće od hidroloških prilika, cijena električne energije na regionalnom tržištu i rada proizvodnih objekata.
Kompanija će, kako je naveo, nastaviti da optimizuje troškove, povećava efikasnost proizvodnje i jača tržišne aktivnosti.
Naglasio je, međutim, da se uspjeh EPCG ne može mjeriti samo visinom dobiti, već i očuvanjem dugoročne finansijske stabilnosti, nastavkom investicija i pouzdanim snabdijevanjem građana i privrede.
Nema odluke ni najava o povećanju cijene struje
Kada je riječ o računima potrošača, Dragaš je kazao da tokom 2026. nije donijeta odluka o povećanju cijene električne energije, niti trenutno postoje najave ili pokazatelji koji bi upućivali na takvu potrebu.
Podsjetio je da EPCG od 1. januara 2023. može samostalno mijenjati cijenu aktivne energije, zavisno od tržišnih kretanja i poslovnih rezultata, uz zakonsku obavezu da javnost o eventualnoj promjeni obavijesti najmanje 15 dana unaprijed.
Prema njegovim riječima, kompanija pri takvim odlukama ne razmatra samo ekonomske pokazatelje, već i širi društveni interes. Ocijenio je da je stabilna cijena struje u periodu visoke inflacije pomogla očuvanju životnog standarda i omogućila domaćinstvima lakše planiranje budžeta.
Masdar i EPCG razvijaju osnovu portfolija od dva GW
Saradnju sa Masdarom Dragaš je označio kao jednu od najvažnijih razvojnih prekretnica EPCG u posljednjih nekoliko godina. Kazao je da su samo tri mjeseca nakon potpisivanja sporazuma dogovori počeli da se pretvaraju u konkretne projekte.
Tri ugovora odnose se na razvoj solarne elektrane Štedim snage 140 MWp, solarne elektrane Krupac snage 50 MWp i ispitivanje potencijala reverzibilnih hidroelektrana kapaciteta većeg od 400 MW.
To bi trebalo da bude prvi korak ka formiranju portfolija od dva GW kapaciteta iz obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori.
Masdar razvija projekte na svim kontinentima i planira da do 2030. dostigne 100 GW instalisanih kapaciteta iz obnovljivih izvora. Dragaš smatra da partnerstvo sa takvom kompanijom potvrđuje kredibilitet EPCG i njenu sposobnost da sa međunarodnim partnerima realizuje složene energetske investicije.
CBAM: Očekivani trošak od oko milion eura
Primjena evropskog CBAM mehanizma od početka 2026. uticala je na cijene električne energije u regionu. EPCG formalno nije obveznik CBAM-a, ali se trošak karbonske takse u praksi prenosi na cijenu električne energije koja se iz Crne Gore izvozi u Evropsku uniju.
Zahvaljujući padavinama koje su u prvom kvartalu bile oko 80 odsto iznad normale, EPCG je realizovala prodaju od približno 500 GWh. Najveći dio te energije plasiran je na regionalnim tržištima kroz ugovore koji, prema riječima Dragaša, nijesu podlijegali dodatnom trošku CBAM-a.
Oko 27 GWh prodato je direktno na hrvatskoj berzi CROPEX, pa EPCG po tom osnovu očekuje trošak od približno milion eura tokom 2027. godine.
U drugom i trećem kvartalu, kada proizvodnja hidroelektrana opada, Crna Gora postaje pretežno uvozno orijentisana. EPCG tada nema značajniju direktnu izloženost CBAM-u kroz izvoz, jer energiju uglavnom nabavlja za potrebe domaće potrošnje.
Ekološka rekonstrukcija Termoelektrane vrijedna 75 miliona eura
Ekološka rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja završena je u funkcionalnom smislu, a novi sistemi su pušteni u rad. Preostale garantne i administrativne aktivnosti sprovode se u skladu sa ugovorenim procedurama.
Ukupna vrijednost radova, uključujući ekološku rekonstrukciju, adaptaciju kotla i dimnjaka i povezane projekte, iznosi oko 75 miliona eura.
Garantna mjerenja akreditovane laboratorije RACI iz Ljubljane i nezavisna mjerenja Centra za ekotoksikološka ispitivanja iz Podgorice pokazala su, prema riječima Dragaša, da sistemi rade u skladu sa projektovanim parametrima.
Emisije sumpor-dioksida smanjene su za 98,4 odsto, a azotnih oksida za oko 74 odsto. Emisije praškastih i drugih relevantnih zagađujućih materija usklađene su sa projektovanim i zakonskim vrijednostima, dok tokom mjerenja CETI-ja nijedna izmjerena vrijednost nije prešla dozvoljenu granicu, naveo je direktor EPCG.
Termoelektrana bi mogla da radi do 2041. godine
Važeći Nacionalni energetski i klimatski plan navodi 2041. kao procijenjenu godinu izlaska Termoelektrane Pljevlja iz pogona. Dragaš je, ipak, naglasio da to nije bezuslovno utvrđen datum.
Dinamika će zavisiti od sigurnosti snabdijevanja, pravedne tranzicije, gradnje zamjenskih energetskih kapaciteta i evropskih pravila o emisijama i cijeni ugljenika.
EPCG od Energetske zajednice očekuje konstruktivan dijalog i uvažavanje značaja Termoelektrane za sigurnost snabdijevanja Crne Gore.
Kompanija, kako je naglasio, ne računa na trajno izuzeće od evropskih pravila, već na objektivno vrednovanje rezultata ekološke rekonstrukcije i realan tranzicioni period dok ne budu obezbijeđeni dovoljni zamjenski izvori.
Gvozd 2 postaće najveći vjetroenergetski objekat u Crnoj Gori
Među prioritetnim projektima EPCG je Vjetroelektrana Gvozd 2. Ugovor je potpisan sa njemačkom kompanijom Nordex, dok je Evropska banka za obnovu i razvoj obezbijedila kredit od 25 miliona eura.
Planirana je ugradnja tri turbine ukupne snage 21 MW i očekivane godišnje proizvodnje od oko 63 GWh. Završetkom projekta ukupna snaga VE Gvozd trebalo bi da dostigne 75,6 MW, uz proizvodnju veću od 210 GWh godišnje, čime bi postala najveći vjetroenergetski objekat u zemlji.
EPCG istovremeno priprema ugradnju agregata A8 snage 58,5 MW u Hidroelektrani Perućica. Za investiciju je obezbijeđen kredit njemačke KfW banke od 40 miliona eura, a u toku su tenderi za izbor izvođača i implementacionog konsultanta.
Od Komarnice nijesu odustali, prioritet je HE Kruševo
EPCG nije odustala od Hidroelektrane Komarnica, ali je projekat u fazi dodatne razrade idejnih rješenja zbog ekološke osjetljivosti prostora.
Prema riječima Dragaša, cilj je pronaći rješenje koje će biti energetski opravdano i ekološki prihvatljivo, uz balans energetskih potreba, ekonomskih interesa i zaštite prirode.
Trenutni hidroenergetski prioritet je HE Kruševo. U saradnji sa francuskim EDF-om sprovode se geološka istraživanja i priprema tehničke dokumentacije.
Plan je da EPCG i EDF tokom ove godine potvrde optimalno tehničko rješenje i pripreme dokumentaciju potrebnu za gradnju, nakon čega bi uslijedilo potpisivanje izvođačkog ugovora.
Baterijska postrojenja važna za integraciju obnovljivih izvora
EPCG nastavlja projekat nabavke baterijskih postrojenja za skladištenje električne energije, ali Dragaš nije precizirao rok završetka. Naveo je da projekat prolazi kroz više proceduralnih faza i da će javnost biti obaviještena o narednim koracima.
Baterije bi trebalo da omoguće čuvanje viškova energije i njihovo korišćenje u periodima veće potrošnje, čime se povećavaju stabilnost i fleksibilnost sistema, olakšava integracija solarnih i vjetroelektrana i jača sigurnost snabdijevanja.
Željezara pred postepenom transformacijom proizvodnje
EPCG-Željezara je tokom prethodne dvije i po godine izrađivala betonske temelje i čelične konstrukcije za solarne projekte Elektroprivrede i nastaviće da učestvuje u poslovima u kojima može biti tržišno konkurentna.
Kompanija trenutno ne proizvodi čelik, dok bi ponovno pokretanje čeličane i kovačnice zahtijevalo ulaganja od više desetina miliona eura i strateškog industrijskog partnera.
Kao održiviji pravac razmatra se postepena transformacija i diversifikacija proizvodnje. Pojedini pogoni mogli bi biti usmjereni na proizvode za kojima postoji realna tržišna potražnja, uz fazni razvoj, bolje korišćenje infrastrukture i očuvanje što većeg broja radnih mjesta.
