“Euro model” bez sistemske provjere: Ministarstvo finansija i Fond PIO Spajićev još analiziraju Spajićev program
Program „Euro model“ donosi najavu minimalnih zarada od 1.000 do 1.400 eura i većih penzija tokom 2027. godine. Međutim, ministar finansija još nije iznio konačnu ocjenu, dok Fond PIO saopštava da nije učestvovao u pripremi reforme. Njihova uzdržanost otvara pitanje koliko su predložene promjene prethodno usaglašene unutar sistema koji treba da ih finansira i sprovede.
Premijer Milojko Spajić predstavio je „Euro model“ kao naredni veliki korak ka povećanju životnog standarda u Crnoj Gori. Ipak, četiri dana nakon najave, iz dvije institucije neposredno povezane sa javnim finansijama i isplatom penzija stiže poruka da im je potrebno dodatno vrijeme za procjenu programa.
Ministar finansija Novica Vuković saopštio je u ponedjeljak da još analizira predložene zakone. Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) iste večeri potvrdio je da nije učestvovao u njihovoj pripremi i da će se izjasniti nakon detaljnijeg upoznavanja sa modelom.
Takav redosljed otvara važno pitanje: zbog čega najavu reforme sa velikim posljedicama po zarade, penzije i budžet tek prate procjene institucija čija je uloga ključna za njeno sprovođenje?
Šta je Spajić najavio kroz „Euro model“
Prema zvaničnoj najavi Vlade od 17. septembra, od januara 2027. minimalne neto zarade zavisile bi od nivoa obrazovanja predviđenog za radno mjesto:
Riječ je o obrazovanju potrebnom za radno mjesto, što je važna razlika u odnosu na tumačenje da bi sama diploma automatski određivala minimalnu platu.
Spajić je najavio obuhvat više od 250.000 zaposlenih i smanjenje opterećenja rada. Kao primjer naveo je da bi radnik sa sadašnjom neto platom od 1.600 eura primao 1.870 eura, uz nepromijenjeno izdvajanje poslodavca od 1.980 eura.
Za penzionere je najavljeno usklađivanje četiri puta godišnje od 2027, prosječna aprilska penzija iznad 600 eura i minimalna značajno iznad 500 eura. Posebno je obećano dodatnih 100 eura svakom penzioneru u decembru 2026. godine.
To su najavljeni iznosi i efekti programa. Konačna zakonska rješenja zavise od odluke Skupštine.
Vuković: Kolege su brzo analizirale zakone
Najveću pažnju izazvala je izjava ministra finansija, koju je prenio RTCG:
„Moje kolege su jako brzo analizirale zakone. Izvinjavam se što će meni biti potrebno nekoliko dana.“
Vuković je najavio jasno izjašnjenje Ministarstva kroz predviđenu proceduru. Istovremeno je naglasio da su njegove obaveze povećanje standarda, stabilne javne finansije i stvaranje uslova za investicije i evropske integracije. Nije precizirao kako je glasao na elektronskoj sjednici Vlade.
„Vijesti“ su prethodno, pozivajući se na nezvanične informacije, objavile da Ministarstvo finansija nije učestvovalo u pripremi predloga. List je naveo i da u objavljenoj dokumentaciji nijesu bili dostupni analiza procjene uticaja propisa i mišljenje tog resora. To su navodi medija, koje treba razlikovati od Vukovićeve javno potvrđene izjave da mu treba još vremena.
Ministar, dakle, nije proglasio program neodrživim. Međutim, njegovo izjašnjenje pokazuje da javno predstavljena sigurnost u rezultate reforme još nije praćena njegovom konačnom ocjenom.
Fond PIO potvrdio da nije učestvovao u pripremi
Fond PIO saopštio je da podržava inicijative za bolji materijalni položaj građana, naročito penzionera. Istovremeno je poručio da će mišljenje o konkretnom programu dati nakon što dobije dodatne informacije.
„Imajući u vidu da Fond PIO nije učestvovao u izradi ovog reformskog programa, potrebno je dodatno vrijeme“, navodi se u saopštenju koje je prenio RTCG.
Fond je podsjetio da ekonomsku politiku oblikuju Vlada i resorna ministarstva, dok je njegova osnovna uloga sprovođenje propisa i obezbjeđivanje redovnih isplata.
Takav odgovor znači podršku cilju povećanja primanja, uz zadržavanje konačnog suda o načinu njegovog ostvarivanja. Činjenica da institucija koja obračunava i isplaćuje penzije nije učestvovala u pripremi otvara pitanje prethodne koordinacije reforme.
Kako će se finansirati veća primanja
Spajić kao izvore finansiranja navodi veću potrošnju i zaposlenost, suzbijanje sive ekonomije, povratak dijaspore, kontrolu rashoda i nove poreske mjere. Pominje i oduzimanje nezakonito stečene imovine te oporezivanje praznih tercijarnih nekretnina. Prema njegovoj projekciji, deficit bi 2027. iznosio oko četiri do pet odsto BDP-a, a 2028. oko tri odsto.
S druge strane, „Vijesti“ su objavile procjenu da bi dodatni godišnji fiskalni manjak mogao iznositi 650–700 miliona eura. List navodi da predloženo svođenje doprinosa za PIO i osiguranje od nezaposlenosti na nulu uklanja prihode koji su ovogodišnjim budžetom planirani na ukupno oko 430 miliona eura. To je medijska procjena, a ne potvrđeni obračun Ministarstva finansija.
Ključno pitanje za procjenu održivosti jeste koliko će svaki najavljeni izvor zaista donijeti novca i kada. Trajna povećanja rashoda zahtijevaju pouzdane prihode, dok naplata od oduzete imovine i očekivani povratak dijaspore zavise od ishoda koje nije moguće unaprijed garantovati.
Poslodavci traže objašnjenja, sindikati pregovaraju o koeficijentima
Unija poslodavaca najavila je za 23. septembar razgovor sa Spajićem o efektima programa. Saopštila je da poslodavci nijesu konsultovani tokom pripreme mjera i da prije nastavka pregovora o Opštem kolektivnom ugovoru treba razjasniti njihov sadržaj i posljedice.
Predstavnici reprezentativnih sindikata 21. septembra saopštili su da je prihvaćen njihov zahtjev za povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta sa 90 na 100 eura od januara. Ipak, potpisivanje ugovora tek predstoji, a stav poslodavaca očekuje se nakon sastanka sa premijerom. Srđa Keković upozorio je i da ukidanje doprinosa za PIO otvara prostor za zabrinutost.
Predsjednik države Jakov Milatović zatražio je odgovornu i održivu ekonomsku politiku, uz sagledavanje posljedica po cijene, mala i srednja preduzeća, penzioni sistem i javne finansije.
Najavljena povećanja čekaju provjerljivu računicu
Iz dosadašnjih izjava proizlazi da postoji podrška cilju većih primanja, dok procjena konkretnog modela još traje. Uzdržanost Vukovića i Fonda PIO zato ima posebnu težinu: dolazi iz institucija koje moraju da sagledaju i sprovedu finansijske i administrativne posljedice reforme.
Za zaposlene je presudno koliko će povećanje plate popraviti kupovnu moć. Za poslodavce, koliko će porasti ukupan trošak rada. Za penzionere, da li su veća primanja dugoročno obezbijeđena.
Odgovori zahtijevaju javno dostupne projekcije prihoda i rashoda, ocjenu Ministarstva finansija i razrađen način sprovođenja promjena u penzijskom sistemu. Upravo će ta dokumentacija pokazati koliko su najavljeni iznosi čvrsto finansijski utemeljeni.
