Gdje cijene nekretnina u Evropi najbrže rastu: Portugal i Bugarska predvode, Hrvatska među prvih pet
Cijene stambenih nekretnina u Portugalu porasle su 16,5% na godišnjem nivou, u Bugarskoj 15,5%, a u Hrvatskoj 12,7%. Najnoviji podaci za drugi kvartal 2026. pokazuju velike razlike na evropskom tržištu: devet zemalja bilježi dvocifrena poskupljenja, dok u Finskoj, Luksemburgu i Francuskoj cijene padaju.
Portugal, Bugarska i Litvanija nalaze se na vrhu evropske liste rasta cijena stambenih nekretnina, dok je Hrvatska među pet tržišta sa najbržim poskupljenjem. Nedostatak stanova, rast prihoda i snažna investiciona tražnja održavaju pritisak na cijene, uprkos skupljem finansiranju.
Prema podacima Eurostata koje analizira Euronews Business, cijene stanova i kuća u Evropskoj uniji porasle su prosječno 4,7% u drugom kvartalu 2026. u odnosu na isti period prošle godine. U eurozoni je rast iznosio 4%.
Iza tog prosjeka, međutim, kriju se izrazite razlike: od poskupljenja većeg od 16% u Portugalu do pada od 2,7% u Finskoj.
Devet zemalja sa dvocifrenim rastom
Najveći godišnji rast zabilježen je u Portugalu, od 16,5%, a slijede Bugarska sa 15,5% i Litvanija sa 14,3%. Slovačka je četvrta sa 13,6%, dok Hrvatska zauzima peto mjesto sa rastom od 12,7%.
Blizu dvocifrenog rasta bile su Danska, sa 9,4%, Slovenija sa 9,1% i Češka sa 8,6%.
Stručnjak za nekretnine iz Global Property Guidea Mik Kalmet objašnjava za Euronews da u Portugalu tražnja i dalje nadmašuje ponudu, naročito u Lisabonu, Portu i popularnim priobalnim područjima.
Ograničena novogradnja, strane investicije, turizam i dugotrajan nedostatak stambenog prostora zajedno podstiču poskupljenja. U Bugarskoj rast podržavaju veće zarade i prihodi domaćinstava, relativno pristupačni stambeni krediti i interesovanje za nekretnine kao oblik ulaganja.
Gdje cijene padaju?
Suprotan trend zabilježen je u tri zemlje: u Finskoj su nekretnine pojeftinile 2,7%, u Luksemburgu 2,2%, a u Francuskoj 0,8%.
Slab ekonomski rast, nisko povjerenje potrošača i posljedice viših kamata ograničavaju tražnju u Finskoj. U Francuskoj kupce dodatno sputavaju otežana priuštivost stanova i ekonomska neizvjesnost, zbog koje dio domaćinstava odlaže kupovinu.
Razlike su velike i među najvećim evropskim ekonomijama. Dok Španija bilježi poskupljenje od 12,1%, u Italiji je rast iznosio 4%, a u Njemačkoj svega 0,6%.
Analitičari ING-a ukazuju da više hipotekarne kamate u Njemačkoj pogoršavaju mogućnosti kupovine i slabe tražnju za stambenim kreditima.
Koliki je rast kada se uračuna inflacija?
Cijene nekretnina u mnogim zemljama rastu znatno brže od opštih potrošačkih cijena.
Prema računici koju prenosi Euronews, uz inflaciju od 3,2%, realni rast cijena nekretnina u EU iznosio je približno 1,5%.
Portugal ostaje vodeći i nakon prilagođavanja za inflaciju: realni rast iznosio je oko 12,1%. Slijede Slovačka sa 9,4%, Bugarska sa 9,1% i Litvanija sa 8,8%.
U Hrvatskoj je realno poskupljenje iznosilo 7,5%, što pokazuje da rast cijena stanova i kuća znatno premašuje opštu inflaciju.
Istovremeno, Njemačka je, uprkos blagom nominalnom poskupljenju, zabilježila realni pad od 2%. U Francuskoj je realni pad iznosio 3,2%, a u Luksemburgu 6,4%.
Hoće li cijene nastaviti da rastu?
Nedostatak stanova i snažna tražnja mogli bi podržati dalja poskupljenja, ali novu godinu dvocifrenog rasta ne treba uzimati zdravo za gotovo, upozorava Kalmet.
Najveća neizvjesnost ostaju kamatne stope. Viši troškovi stambenih kredita, zajedno sa rastom cijena energije i pritiskom na kućne budžete, mogli bi usporiti kupovinu.
Na nivou EU usporavanje je već vidljivo: godišnji rast cijena smanjen je sa 5,1% u prvom kvartalu na 4,7% u drugom.
Dalje kretanje zato će zavisiti prvenstveno od lokalnih okolnosti — koliko se stanova gradi, koliko rastu prihodi i koliko domaćinstva mogu da se zaduže. Evropsko tržište nekretnina nastavlja da raste, ali veoma različitim brzinama.
