Grad ili selo: Gdje su u Evropi nekretnine više od tri puta skuplje?
U Danskoj su gradske nekretnine oko 3,4 puta skuplje nego izvan gradova i njihovih zona dnevnog putovanja na posao. Ipak, mala razlika između grada i sela ne garantuje pristupačno stanovanje.
Cijene stambenih nekretnina u urbanim centrima 16 evropskih zemalja u prosjeku su 31 odsto iznad nacionalnog prosjeka, prema računici Euronews Businessa zasnovanoj na izvještaju OECD-a „Regions and Cities at a Glance 2026“. U zonama dnevnog putovanja na posao cijene su 11 odsto ispod prosjeka, a izvan tih područja 30 odsto niže.
Danska prednjači, slijede Mađarska i Finska
Najveći jaz među upoređenim evropskim zemljama ima Danska. Značajne razlike bilježe i Mađarska, Finska, Švedska, Irska i Portugal.
Mala razlika ne znači da su stanovi dostupni
Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo imaju najmanji jaz među zemljama sa podacima za obje kategorije. Profesor Gabriel Ahlfeldt sa berlinskog Humboltovog univerziteta objašnjava za Euronews da dobra povezanost sa poslovnim centrima podiže tražnju i izvan gradova.
Za čitaoca je zato ključno razlikovati dva pitanja: koliko je stan skuplji zbog lokacije i koliko je njegova cijena velika u odnosu na primanja kupca. Prva računica opisuje geografsku razliku; druga govori o mogućnosti da se kupovina finansira.
OECD to ilustruje poređenjem Minhena i Kemnica: odnos cijene nekretnine i godišnjeg raspoloživog prihoda u Minhenu veći je za oko 17 godina prihoda. To je pokazatelj priuštivosti, a ne procjena trajanja štednje ili otplate kredita. Njemačko poređenje koristi podatke iz 2021. godine.
Zašto gradnja ne sustiže tražnju
OECD u Ekonomskim izgledima iz 2025. objašnjava da se tražnja posebno koncentriše u urbanim područjima sa mnogo radnih mjesta. Ograničeno zemljište, pravila njegove upotrebe i spori postupci planiranja i gradnje otežavaju povećanje ponude. Dok nove nekretnine stignu na tržište, pritisak na cijene može dodatno porasti.
U tom izvještaju OECD upozorava i da veći izdaci za stanovanje potiskuju druge troškove domaćinstava, uključujući hranu i prevoz. Problem dostupnosti stana tako se prenosi na cjelokupan kućni budžet.
Među mogućim odgovorima OECD navodi ulaganje u pristupačno i socijalno stanovanje, bolje korišćenje postojećih objekata i urbanističko planiranje koje omogućava održivu, gušću izgradnju.
Šta treba znati o podacima
Izvještaj objavljen 2026. koristi različite referentne godine. Većina cijena odnosi se na 2025, a neke na ranije godine. Poređenje uglavnom prati cijenu kvadrata, dok Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo koriste medijalnu, a Nizozemska prosječnu cijenu cijele nekretnine. „Urbani centar“ pritom ne znači isključivo centar grada.


