Kvadrat novogradnje skočio na 2.604 eura, skoro 17 odsto više nego lani
Prosječna cijena kvadrata u novogradnji u Crnoj Gori dostigla je 2.604 eura u trećem kvartalu 2026, što je 16,9% više nego u istom periodu prošle godine. U Podgorici je prosjek porastao 17,5%, na 2.530 eura, dok je primorje najskuplje sa 3.192 eura po kvadratu. Ipak, u odnosu na prethodni kvartal rast prosječnih cijena znatno je usporio.
To pokazuju preliminarni podaci Uprave za statistiku MONSTAT. Prosjek na nivou države veći je za 376 eura po kvadratu nego u trećem kvartalu 2025, dok je u Podgorici razlika 377 eura.
Za ilustraciju, stan od 50 kvadrata, obračunat po sadašnjem državnom prosjeku, iznosio bi 130.200 eura, odnosno 18.800 eura više nego po prosjeku iz istog kvartala prošle godine. U Podgorici bi takav obračun dao iznos od 126.500 eura, uz godišnju razliku od 18.850 eura.
Godišnji rast snažan, kvartalni usporava
Poređenje sa drugim kvartalom 2026. pokazuje znatno umjerenije povećanje prosjeka. U Crnoj Gori cijena je porasla sa 2.557 na 2.604 eura, odnosno 1,8%, dok je u Podgorici povećana sa 2.510 na 2.530 eura, ili 0,8%.
Prethodno je, između prvog i drugog kvartala ove godine, državni prosjek porastao 4,6%, a podgorički 4,8%.
To znači da je rast prosječne cijene prodatih novih stanova nastavljen, ali sporije nego u prethodnom tromjesečju. Sam podatak, međutim, nije dovoljan za zaključak o slabljenju tražnje, jer na prosjek utiču i lokacija, kvalitet i struktura stanova za koje su zaključeni ugovori.
U odnosu na treći kvartal 2024, državni prosjek viši je za 750 eura po kvadratu, odnosno 40,5%. U Podgorici je za dvije godine porastao 38,7%, odnosno 706 eura po kvadratu.
Na primorju 50 kvadrata gotovo 160.000 eura
Najviša prosječna cijena zabilježena je u primorskom regionu, koji obuhvata Bar, Budvu, Herceg Novi, Kotor, Tivat i Ulcinj: 3.192 eura po kvadratu.
To je 662 eura, odnosno 26,2% više nego u Podgorici. U odnosu na sjeverni region razlika iznosi 1.444 eura po kvadratu, pa je primorski prosjek viši za 82,6%.
Za istu površinu od 50 kvadrata, razlika između obračuna po primorskom i sjevernom prosjeku iznosila bi 72.200 eura.
Podgorica je u istraživanju izdvojena kao posebna cjelina. Središnji region obuhvata Cetinje, Danilovgrad, Nikšić, Tuzi i Zetu, pa njegov prosjek ne uključuje glavni grad.
Nije bilo prodaje u solidarnoj stambenoj izgradnji
U trećem kvartalu nije zabilježena prodaja stanova u kategoriji solidarne stambene izgradnje. Zbog toga su ukupni prosjeci u ovom periodu jednaki prosjecima za stanove koje su prodavala privredna društva.
MONSTAT upozorava da učešće solidarne izgradnje može značajno uticati na ukupnu cijenu: kada je takvih, povoljnijih stanova više, ukupni prosjek može biti niži.
U poređenju trećeg kvartala 2026. sa istim kvartalom 2025. taj faktor ne pravi razliku, jer ni u trećem kvartalu prošle godine nije bilo evidentirane prodaje u toj kategoriji. Na prosjek, ipak, i dalje utiče struktura drugih prodatih stanova.
Šta ulazi u cijenu kvadrata
Od prosječnih 2.604 eura po kvadratu na nivou države, na stavku cijene građenja odnose se 1.982 eura, na uređenje građevinskog zemljišta 307 eura, a na ostale troškove 315 eura.
Pri tumačenju ovih iznosa bitno je da cijena građenja, prema metodologiji MONSTAT-a, uključuje i dobit investitora. Zato se iz objavljenih podataka ne može izdvojiti čisti trošak gradnje niti izračunati profitna marža investitora.
Ostali troškovi obuhvataju, između ostalog, PDV, određene takse i priključke, projektovanje i kamate.
Ugovorene cijene novogradnje, bez starogradnje
Istraživanje obuhvata samo stanove koji su prvi put prodati, odnosno one za koje je prvi put zaključen kupoprodajni ugovor između investitora i kupca. Ne uključuje starogradnju, poslovne prostore ni zemljište.
Objavljeni iznosi zato predstavljaju prosječne cijene iz zaključenih ugovora za novogradnju, a ne oglasne cijene ili pokazatelj cjelokupnog tržišta nekretnina. Promjenu prosjeka takođe ne treba poistovjećivati sa rastom cijene svakog pojedinačnog stana.


