Crna Gora dobila bolju prognozu rasta: Mogu li veliki infrastrukturni projekti povući ekonomiju u 2027?
Svjetska banka povećala je prognozu rasta crnogorske ekonomije za 2026. na 3,3 odsto. Za narednu godinu očekuje rast od tri odsto, a veliki infrastrukturni projekti otvaraju prostor za više poslova u građevinarstvu, transportu i domaćim uslužnim djelatnostima.
Crnogorska ekonomija ove godine mogla bi ostvariti bolji rezultat nego što se očekivalo proljetos. Svjetska banka podigla je prognozu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2026. sa 2,9 na 3,3 odsto, prema podacima iz njenog oktobarskog izvještaja koje je prenijela agencija SeeNews.
Za 2027. godinu očekuje se rast od tri odsto, blago ispod ranije prognoziranih 3,1 odsto. U regionalnom pregledu banka izdvaja infrastrukturne projekte kao važan pokretač rasta u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.
Za Crnu Goru to otvara pitanje koliko će nastavak auto-puta prema Andrijevici i izgradnja obilaznice Budve doprinijeti privrednoj aktivnosti tokom naredne godine. Odgovor će zavisiti od napretka radova, angažovanja domaćih kompanija i iznosa koji bude stvarno uložen u tom periodu. Portal Investitor.me donosi analizu koliko bi započeti projekti mogli da pomognu ukupnom rastu crnogorske ekonomije.
Dva velika projekta vrijedna oko 931 milion eura
Ugovorena vrijednost dionice auto-puta Mateševo–Andrijevica iznosi oko 693,97 miliona eura. Dionica je duga približno 23 kilometra, a projektovanje i izgradnju vodi konzorcijum PowerChina–STECOL–PCCD.
Prema informacijama kompanije IRD Engineering, koja je angažovana za nadzor, plan obuhvata oko 14 mjeseci projektovanja i pripremnih aktivnosti, a zatim 46 mjeseci gradnje. Glavni radovi očekuju se tokom 2027. godine, nakon završetka potrebne dokumentacije i priprema.
Na primorju su 5. oktobra ozvaničeni pripremni radovi na dionici Markovići–Lastva Grbaljska, prvoj fazi obilaznice Budve. Ugovor za projektovanje i izgradnju vrijedan je 237,47 miliona eura sa PDV-om, a trasa je duga osam kilometara.
Konzorcijum predvodi crnogorski Briv Construction, uz Herc gradnju, Hering, IPSA Institut i Shandong Foreign Economic & Technical Cooperation. Predviđen je četvorogodišnji rok, a projekat se finansira iz kapitalnog budžeta države.
Zbir vrijednosti ova dva ugovora iznosi približno 931,44 miliona eura. Ulaganja će biti raspoređena tokom više godina. Za ekonomski rast u 2027. presudni će biti obim izvedenih radova i vrijednost domaće proizvodnje i usluga koje oni pokrenu.
Kako se novac sa gradilišta prenosi na domaću privredu
Velika gradilišta mogu donijeti posao znatno širem krugu kompanija od samih izvođača. Potrebni su prevoz, građevinski materijal, mehanizacija, održavanje opreme, smještaj i hrana za radnike, kao i projektantske i druge stručne usluge.
Kada domaća firma dobije takav posao, dio prihoda odlazi na zarade, nabavku i angažovanje drugih dobavljača. Tako se korist od investicije može širiti na različite djelatnosti i opštine.
Učešće domaće kompanije na čelu konzorcijuma za obilaznicu Budve otvara mogućnost za razvoj stručnih kadrova i sticanje iskustva na složenim projektima. To iskustvo može pomoći firmama da kasnije konkurišu za veće poslove u zemlji i regionu.
Koliko će koristi ostati u Crnoj Gori zavisiće od ugovora sa podizvođačima i dobavljačima. Uvozna oprema i materijali dio investicionog novca usmjeravaju prema inostranstvu. Veće angažovanje domaćih radnika i kompanija povećava prostor za rast lokalnih prihoda.
Zašto je 2027. važna godina
Naredna godina mogla bi pokazati koliko brzo najavljeni investicioni ciklus prelazi u intenzivnije radove. Kod dionice prema Andrijevici posebno će biti važni završetak projektovanja, potrebne dozvole i otvaranje glavnih gradilišta.
Monteput je ranije za Investitor objasnio da priprema obuhvata istraživanja terena, pristupne puteve, kampove i projektnu dokumentaciju. Ti poslovi stvaraju uslove za radove na tunelima, mostovima i glavnoj trasi.
Građevinski doprinos ekonomiji može se osjetiti tokom same izgradnje. Dugoročnije koristi dolaze nakon puštanja puteva u saobraćaj: kraće putovanje, pouzdaniji prevoz robe i lakši pristup turističkim i poslovnim lokacijama.
Za sjever Crne Gore bolja veza sa centralnim dijelom države može povećati privlačnost ulaganja. Na primorju bi izmještanje tranzita iz Budve trebalo da olakša kretanje tokom sezone i svakodnevno poslovanje.
Troškovi i rokovi određuju rezultat
Svjetska banka u širem regionalnom izvještaju upozorava na rizike od skuplje energije, slabijeg rasta kod trgovinskih partnera i otežanih uslova finansiranja. Za izvođače i dobavljače to može značiti skuplji transport, materijale i novac potreban za poslovanje.
Važna će biti i dostupnost radnika, kao i sposobnost kompanija da istovremeno odgovore na potrebe više gradilišta. Kašnjenja u dokumentaciji ili izvođenju mogu pomjeriti dio očekivane aktivnosti u naredne godine.
Veliki infrastrukturni projekti zato imaju prostor da podrže rast u 2027. Njihov stvarni doprinos biće vidljiv kroz završene radove, nove ugovore, zarade i promet domaćih firmi. Upravo će ti pokazatelji otkriti koliko investicioni ciklus mijenja svakodnevno poslovanje u Crnoj Gori.
