Strani investitori: Poslovna klima blago lošija, administracija koči ulaganja
Poslovna klima u Crnoj Gori blago je pogoršana, a napredak u reformama još se ne osjeća dovoljno u svakodnevnom radu kompanija, pokazuje Bijela knjiga Savjeta stranih investitora za 2026. Bankarstvo je preuzelo prvo mjesto među sektorima, dok javna uprava i dugotrajni privredni sporovi ostaju među glavnim preprekama ulaganjima.
MFIC indeks lakoće poslovanja pao je sa 6,5 na 6,4, dok je opšti indeks investicionog ambijenta ostao na 6,3, saopšteno je na predstavljanju 16. izdanja publikacije „Bijela knjiga – Investiciona klima u Crnoj Gori 2026“.
Istraživanje je sprovedeno među 34 kompanije članice Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori (MFIC), a ekonomski parametri ocjenjivani su na skali od jedan do deset. Savjet okuplja 40 međunarodnih kompanija.
Predsjednik Odbora direktora MFIC-a Branko Mitrović poručio je da pad od 0,1 poena ne znači dramatično pogoršanje uslova, ali pokazuje da ostvarene reforme još nemaju dovoljno snažan efekat na poslovanje.
„Napredak je evidentan, ali njegov tempo i efekti još nijesu dovoljni da značajnije unaprijede ukupnu investicionu klimu“, kazao je Mitrović.
Ocjene ne obuhvataju Euro model
Ovogodišnji rezultati ne predstavljaju ocjenu najavljenog Euro modela. Mitrović je naglasio da su istraživanje, analiza podataka i zaključci završeni prije najave promjena u sistemu zarada.
Zbog toga indeksi ne obuhvataju ni stavove kompanija o tim mjerama ni procjenu njihovih mogućih efekata na poslovanje.
Govoreći o pripremi ekonomskih politika, Mitrović je istakao da investitori očekuju jasna pravila, dosljednu primjenu propisa i prethodno sagledavanje posljedica značajnih promjena po privredu.
Izvršna direktorica MFIC-a Arijana Nikolić Vučinić objasnila je da su rastu bankarstva doprinijeli regulatorne reforme, usklađivanje sa evropskim standardima i pristupanje SEPA sistemu i TIPS-u. Kompanije iz samog sektora dale su mu ocjenu 7,4.
Ipak, prepreke ostaju spora sudska naplata potraživanja, dugotrajno otvaranje računa za strane investitore i nedovoljno razvijeno tržište kapitala.
U telekomunikacijama i ICT-u, uprkos ulaganjima u 5G i optičku infrastrukturu, razvoj ograničavaju nedostatak stručnjaka, odliv kadra i komplikovano dobijanje infrastrukturnih dozvola. Kompanije koje posluju u tom sektoru ocijenile su ga sa 7,5, iznad ukupne sektorske ocjene.
Turizam raste, ali turističke kompanije daju svega 4,5
Najizraženija razlika između ukupne sektorske ocjene i iskustva kompanija iz same djelatnosti vidljiva je u turizmu. Dok je ukupna ocjena porasla na 6,3, kompanije koje neposredno posluju u turizmu dale su ocjenu 4,5.
Prema objašnjenju MFIC-a, bolja avio-dostupnost i promocija destinacije doprinijele su rastu ukupne ocjene. Turističke kompanije, međutim, i dalje opterećuju manjak kvalifikovanih radnika, sezonalnost, preopterećena saobraćajna i komunalna infrastruktura i loše stanje aerodroma.
Transport i logistika zabilježili su najveći pad među sektorima, od 0,6 poena, na 5,7. Kao ključne prepreke izdvojeni su zastarjela željeznica, nedovoljno iskorišćeni potencijali Luke Bar, aerodromska infrastruktura, zadržavanja na granicama i spora digitalizacija carinskih postupaka.
Slabija ocjena trgovine povezana je sa inflatornim pritiscima, rastom uvoznih cijena i slabljenjem kupovne moći, uz carinske procedure i nelojalnu konkurenciju. U proizvodnji i energetici investicije usporavaju dozvole, priključci i ograničeni kapaciteti prenosne mreže, kao i nedostatak inženjera i domaćih dobavljača.
Javna uprava dobila 4,6, trajanje sporova svega 3,6
Stručni saradnik Mirza Mulešković kazao je da je ocijenjeno 18 ekonomskih parametara. Od 17 uporedivih sa prethodnom godinom, šest je poboljšano, devet pogoršano, a dva su ostala nepromijenjena.
Efikasnost javne uprave, sa ocjenom 4,6, najlošije je ocijenjen ekonomski parametar. Kompanije izdvajaju prekoračenje rokova, različita tumačenja propisa i višestruko dostavljanje iste dokumentacije.
„Za preduzeće koje planira investiciju, neizvjesnost oko toga ko je nadležan i kada će dobiti odgovor otežava planiranje cijelog projekta“, upozorio je Mulešković.
U oblasti vladavine prava ukupna ocjena pala je sa 5,3 na 5,2, dok je dužina trajanja privrednih sporova ponovo dobila svega 3,6. Dugotrajni sporovi, prema njegovim riječima, otežavaju naplatu i ograničavaju novac za širenje poslovanja i zapošljavanje.
Pogoršanje je zabilježeno i kod građevinskih dozvola: ocjena tih postupaka pala je sa 5,5 na 4,7, iako je dostupnost podataka o nepokretnostima putem interneta poboljšana.
Više digitalnih usluga, ali postupci i dalje nijesu dovoljno jednostavni
Najveći napredak među ekonomskim parametrima ostvaren je u digitalizaciji javnih usluga, čija je ocjena porasla sa 5,0 na 5,4. Dostupnost digitalnih servisa poboljšana je sa 5,0 na 5,8, a regulatorni okvir za te usluge sa 5,4 na 6,0.
Ipak, ograničen je broj složenijih administrativnih postupaka koje je moguće u potpunosti završiti onlajn, dok su kapaciteti institucija za pružanje digitalnih usluga ocijenjeni sa 4,9.
Indeks ljudskog kapitala ostao je na 5,6, uz slabiju dostupnost stručnog kadra. Kompanije posebno teško pronalaze zaposlene sa praktičnim i tehničkim znanjima u ICT-u, inženjerstvu i turizmu.
Oporezivanje je blago bolje ocijenjeno, sa 5,7 na 5,8, dok su javne nabavke pale sa 5,9 na 5,5. Ocjena u oblasti neformalne ekonomije smanjena je sa 5,3 na 4,9, uz slabiju ocjenu rada inspekcija.
Spremnost za jedinstveno tržište EU ocijenjena sa 5,9
Bijela knjiga je prvi put obuhvatila i percepciju spremnosti kompanija i poslovnog ambijenta za jedinstveno tržište Evropske unije. Ukupna ocjena iznosi 5,9, dok su ekonomska konkurentnost i spremnost javne uprave ocijenjene sa 5,3, odnosno 5,1.
Mitrović je upozorio da završetak pristupnih pregovora i spremnost ekonomije za evropsko tržište nijesu isto. Članstvo otvara nove mogućnosti, ali donosi i snažniju konkurenciju i zahtjevnije standarde.
MFIC zato zagovara da se uspjeh stranih investicija mjeri i njihovim doprinosom produktivnosti, izvozu, tehnologijama i većoj dodatoj vrijednosti, a ne samo ukupnim iznosom uloženog kapitala.
Od 52 ranije preporuke, sedam u potpunosti riješeno
Ovogodišnja Bijela knjiga sadrži 70 preporuka: 18 novih i 52 iz prethodnog perioda.
Prema informacijama koje je MFIC dobio od nadležnih ministarstava i institucija, od ranijih preporuka sedam je u potpunosti riješeno, kod 37 je ostvaren određeni napredak, dok kod osam nije bilo pomaka.
Predstavnici Savjeta poručili su da naredni korak mora biti pretvaranje preporuka u odluke koje će kompanije osjetiti u svakodnevnom poslovanju.
Prema podacima koje je na predstavljanju iznio menadžer za komunikacije MFIC-a N
