Crna Gora nestrpljivo čeka prve kilometre autoputa, u regionu se mreža širi

Na prioritetnoj dionici autoputa Bar – Boljare, na potezu od Smokovca do Mateševa, koju bi u kineska kompanija CRBC trebalo da potpuno završi do maja 2019. godine dosad je završena glavnina najtežih radova.

To uključuje i prethodnu pripremu pristupa samoj dionici, kao i izgradnju dijela ključnih infrastrukturnih objekata od kojih su većina značajni graditeljski poduhvat, poput gotovo kilometarski dugog i 180 metara visokog mosta Moračica, ili dvocjevnih tunela kao što su Jabučki krš ili Klopot.

Kako je Pobjedi potvrđeno iz crnogorskog Ministarstva prometa i pomorstva, traju radovi na 11 od ukupno 16 tunela predviđenih na dionici dugoj 41 kilometar od Smokovca do Mateševa, koja počinje na 63 metra nadmorske visine, a završava na 1100 metara.

“Do sada je završeno probijanje u dva tunela. Obje cijevi, za dva smjera, probijene su u tunelu Jabučki krš, dok je u tunelu Klopot zasad probijena lijeva cijev, dok se proboj desne cijevi uskoro očekuje”, podaci su ministarstva.

Kako se navodi, na prioritetnoj dionici planirano je 16 dvocjevnih tunela, ukupna dužina u obje cijevi iznosiće 35,5 kilometara.

“Radovi se intenzivno izvode i do sada je na 11 tunela ukupno završeno 15.600 metara, što predstavlja 45 posto ukupnog iskopa. Na preostalih pet tunela u toku su radovi i očekuje se početak iskopa u narednom periodu”, kaže se u odgovorima.

Nužno je osigurati prilaze gradilištu, izgraditi nove i osposobiti postojeće prolaze mehanizacije, formirati kampove za smještaj radnika, betonske baze, separacije i cijeli niz postrojenja za izgradnju. Ti radovi su završeni najvećim dijelom, dok se glavni radovi intenzivno izvode.

Prema podacima Ministarstva, na samoj trasi autoputa, bez priključnih rampi, petlji i nadvožnjaka, planirano je 20 mostova ukupne dužine 6,1 kilometara. U ovom trenutku radovi se intenzivno izvode na osam mostova, čija je ukupna dužina 2,7 km, odnosno u toku su radovi na 44 posto projektirane dužine mostova.

Na otvorenoj trasi, iskopima i nasipima radovi su se odvijali intenzivno u toku ljetnjih mjeseci, tako da je završeno oko 20 odsto radova. Izgradnja tunela dužine veće od dva kilometra (Vežešnik prosječne dužine 2420 metara, Vjeternik prosječne dužine 2945 metara, Kosman prosječne dužine 2585 metara) upravo traje. Takođe, na tri najduža mosta na trasi (Moračica dužine 960 m, Uvač 4 prosječne dužine 800 m i Jabuka prosječne dužine 774 m) se intenzivno radi.

“U sljedećem razdoblju očekuje se početak radova na izgradnji mostova Tara 1 prosječne dužine 234 metra i Tara 2 prosječne dužine 426 metara. Kada su u pitanju radovi na otvorenoj trasi, uskoro se očekuje i početak izgradnje petlji koje će predstavljati vezu autoputa s postojećom saobraćajnom infrastrukturom”, kažu u Ministarstvu.

Izgradnja prve dionice autoputa koštaće 809,6 milijuna eura. Od tog iznosa 85 odsto, odnosno 688,16 miliona eura će osigurati kineska Exim banka kroz kredit, a 15 odsto, odnosno 121,44 miliona eura je udio države Crne Gore.

Rok otplate kredita je 20 godina, grejs period šest godina, a godišnja kamatna stopa dva odsto.

Razdoblje povratka sredstava koja su potrebna za gradnju prioritetne dionice autoputa od Smokovca do Mateševa iznosi 17 godina od razdoblja gradnje, odnosno 13 godina od početka njegove eksploatacije, pokazala je analiza tog projekta.

Crna Gora je jedina država u regionu koja još nema ni kilometra autoputa.

Potreba za gradnjom temelji se i na prosječnom dnevnom, odnosno godišnjem prometu, na postojećim putevima od Bara do granice sa Srbijom koji se na pojedinim dionicama kreće se od 5,1 do 8,3 hiljada vozila sa sezonskim intenzitetom koji doseže i do 20 hiljada vozila.

Srbija

U Srbiji je krajem prošle sedmice otvoren autoput od Pirota do Dimitrovgrada, u dužini od 30,5 kilometara, na istočnom kraku Koridora 10. Za promet je otvoreno novih 7,35 kilometara na dionici Staničenje-Pirot Istok (ukupne dužine 16,64 km), zatim dionica Pirot-Dimitrovgrad dužine 14,4 kilometara i obilaznica oko Dimitrovgrada dužine 8,3 kilometara. Istočni krak Koridora 10 dug je oko 86,9 kilometara.

Hrvatska – BiH – Mađarska

Trasa koridora 5C važna je za Hrvatsku zbog razvoja Luke Ploče. U Hrvatskoj se nadaju da će 2022. ili 2023. imati poveznicu od Budimpešte do Ploča.

“Obaviješteni smo da BiH strana ubrzano raspisuje tendere na svom dijelu 5C koridora”, rekao je u ranije sekretar za infrastrukturu u hrvatskom Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić.

On smatra da se može realizovati veći broj objekata te, uz manje premosnice, promet može teći prema Luci Ploče, piše Poslovni dnevnik.