Banke u Srbiji odustaju od naplate obrade kredita

Ilustracija (www.fokus.ba)

Banke, suočene sa sudskim presudama po kojima nijesu imale pravo da od klijenta naplate trošak obrade kreditnog zahtjeva, kao da polako počinju da odustaju od te prakse u novim ugovorima.

O tome svjedoče najnovije reklame za kredite, bilo da je riječ o keš, refinansirajućim ili stambenim zajmovima, piše Politika.

Erste banka je, na primjer, oglasila ponudu kredita za refinansiranje bez obrade kreditnog zahtjeva, Inteza banka ima akcijsku ponudu stambenog kredita, takođe bez tog troška, do kraja marta, Vojvođanska banka ima akcijsku ponudu keš kredita bez te provizije, a Euro banka je ne naplaćuje ni za keš ni za stambeni kredit.

Poređenja radi, Rajfajzen, Unikredit, Sosijete ženeral, Adiko, Direktna banka, kako se može vidjeti iz ponude na njihovim sajtovima, zadržali su taj trošak, kao i Inteza banka, za sve ostale kredite sem stambenih.

Nepoznato je da li banke odustaju da naplate obradu kreditnog zahtjeva u novim ugovorima u strahu od novih tužbi ili naprosto što imaju višak likvidnosti, o čemu stalno govore, pa se bore da plasiraju kredite. Po svaku cijenu.

Da li odustajanje od naplate obračuna pomenutog zahtjeva znači i veću kamatu za klijenta, odnosno da li će to banka ukalkulisati u konačnu kamatu, tek će se vidjeti. Međutim, činjenica je da su se nominalna i efektivna kamata kod onih banaka koje su odustale od tog troška gotovo izjednačile.

U Erste banci, na primjer, u slučaju kredita za refinansiranje nominalna kamata je 8,5 odsto, a efektivna 8,84 odsto. Kod promotivnog keš kredita Vojvođanske banke nominalna kamata je 6,9 odsto, dok je efektivna 7,28 odsto. U slučaju kredita za refinansiranje Euro banke nominalna kamata je 9,12 odsto, a efektivna 10,74 odsto.

Po tome što su se ove dvije kamate gotovo ujednačile, jasno je da banke ne naplaćuju gotovo nikakve dodatne troškove. Erste banka je, na primjer, oglasila da ne naplaćuje čak ni trošak mjenice i izvještaj kreditnog biroa.

Za razliku od nje, Vojvođanska banka će klijentu naplatiti mjenice, trošak izvještaja Kreditnog biroa od 246 dinara, a u efektivnu kamatu računa i trošak mjesečnog vođenja tekućeg računa od 195 dinara. Razliku u slučaju kamata kod kredita za refinansiranje Eurobanke „nazidala” je mjesečna naknada za praćenje kredita od 0,05 odsto.

Politika podsjeća šta je nominalna, a šta efektivna kamata. Prema objašnjenju dobijenom u Narodnoj banci (NBS), nominalna kamata je ona po kojoj se vrši obračun kamate u razdoblju otplate kredita i, samim tim, obračun rate kredita, a efektivna kamatna stopa predstavlja stvarnu cijenu kredita koju korisnik treba da plati banci u vezi sa kreditom.

Efektivna kamata, pored nominalne, sadrži sve naknade i troškove koje korisnik plaća banci za odobreni kredit i troškove u vezi sa sporednim uslugama koje predstavljaju uslov za korišćenje kredita, a koji su poznati u momentu iskazivanja ove stope, kao što su: naknada za obradu kredita, naknada na neiskorišćeni dio okvirnog kredita, troškovi otvaranja i vođenja računa, troškovi osiguranja kredita, troškovi osiguranja nepokretnosti, troškovi osiguranja života, troškovi ovjere založne izjave, troškovi izdavanja lista nepokretnosti, troškovi procjene vrijednosti nepokretnosti, troškovi upisa založnog prava – hipoteke, troškovi menice, troškovi izdavanja izvještaja Kreditnog biroa i slično.

U obračun efektivne kamatne stope ne ubrajaju se zatezne kamate ili bilo koji drugi troškovi i penali koji nastaju jer se korisnik ne pridržava ugovornih odredbi, navode u NBS.

U centralnoj banci dodaju da je efektivna kamata uporediva kod različitih banaka zbog jedinstvenog metoda obračuna koji je propisala upravo NBS, a za korisnika je najznačajnija u predugovornoj fazi, jer mu omogućava da na jednostavan način uporedi uslove pod kojima različite banke nude iste kredite.

Naime, korisnik se u predugovornoj fazi može informisati o visini efektivne kamate putem oglasnih poruka banaka o kreditima koje nude u sredstvima javnog informisanja, prostorijama banke i na internet stranici, kao i putem ponude koju banke ispisuju na propisanom obrascu (efektivna kamata i ukupan iznos kredita koji korisnik treba da plati prikazani su na reprezentativnom primjeru u kojem su naznačeni svi elementi na osnovu kojih je taj iznos obračunat).

Efektivna kamata je jedan od najvažnijih kriterijuma koje korisnik treba da ima u vidu prilikom procjene isplativosti kredita i pri donošenju odluke da li uslovi pod kojima banka nudi kredit odgovaraju njegovim potrebama i finansijskoj situaciji, jer pokazuje kolika je cijena kredita, odnosno koliko će novca korisnik vratiti banci.

mart 12, 2018 at 9:56 am