Uspješnost vlasti treba mjeriti rastom sreće, a ne BDP-a

Iz Monstata će, tradicionalno, krajem septembra saopštiti preliminarne podatke o rastu crnogorske ekonomije (tačnije bruto domaćeg proizvoda) u 2017. godini ali je već sada jasno da će biti objavljen rast.

Taj statistički podatak će sigurno biti korišćen da se vlasti pohvale svojim uspjehom a dodatni ponos će biti da je crnogorska stopa rasta među najvišima ne samo u regionu nego i u Evropi. Osim njih, objektivan osjećaj o rastu ekonomije će imali još – malo ko.

BDP nikome, osim statističarima i vlastima, nikome ništa ne znači, prema riječima ministarke sreće i blagostanja u Vladi Ujedinjenih Arapskih Emirata, Ohod Kalfan Al Rumi.

Njeno ministarstvo neobičnog imena osnovano je prije dvije godine, u jednom od najvećih reorganizacija emiratskih vlasti u zadnjih pedeset godina.

“BDP je loš način za procjenu zdravlja naših ekonomija. Savremeni svijet pati od depresije, neispavanosti i sve većeg broja samoubojstava”, smatra Al Rumi koja je svoj stav iznijela na konferenciji Svjetskog ekonomskog foruma još 2016. godine.

Zanimljivo je da su njeno mišljenje podijelili i čelnica Međunarodnog monetarnog fonda Kristin Lagard i ekonomista-nobelovac Džozef Štiglic.

“BDP je loš način za procjenu zdravlja naših ekonomija i pod hitno moramo naći novu mjeru”, prenio je CBS njihov zaključak.

Problem kod rasta BDP-a je što se u njega računaju i negativne pojave. Na primjer, ako državu pogodi potres nakon kojeg je potrebna obnova, BDP raste.

“BDP nije nužno povezan sa zadovoljstvom. Postoje slučajevi gdje je rastao, a sreća padala. Tim indikatorom se u obzir ne uzimaju ni faktori poput efikasnosti vlade, transparentnosti, bioraznolikosti i zaštite životne sredine i slično”, rekla je Al Roumi na Bledu.

Butan je 1972. počeo mjeriti bruto nacionalnu sreću

UAE nisu jedina država koja želi srećnije ljude. Butan je 1972. počeo mjeriti bruto nacionalnu sreću, a Emiratima su se u takozvanoj “Koaliciji sreće” 2018. pridružili i Kostarika, Meksiko, Portugal, Kazahstan i Slovenija. Koalicija se sastaje svake godine, raspravlja o postignutom i razmjenjuje ideje.

Najsretnija zemlja u razdoblju od 2015. do 2017. bila je Finska

Prema Svjetskom izvještaju o sreći (WHR) koji sastavljaju tri profesora s uglednih fakulteta, najsrećnija zemlja u razdoblju od 2015. do 2017. bila je Finska, a slijedile su ju Norveška, Danska, Island i Švajcarska.

UAE se nalaze na 20. mjestu, dok je Hrvatska 82, ispod Crne Gore i iznad Dominikanske Republike. Sreća je mjerena nizom pokazatelja poput BDP-a po stanovniku, očekivane životne dobi i percepcije korupcije u društvu.

“Sreća je ključna mjera uspješnosti politike”

Al Roumi je istaknula kako sreća nije samo u rukama vlada. Njihova dužnost je “stvoriti krajolik kako bi građanima bilo omogućeno da budu sretni, no onda je na pojedincima da rade na svom blagostanju”.

“To više nije nešto dodatno, nego ključna mjera uspješnosti politike”, poručila je ministarka.

Emiratska ministrica to vidi kao glavni razlog uvođenja koncepta sreće i blagostanja u politiku. Uspješnost vlada tradicionalno se mjeri rastom BDP-a, no taj indikator ne zrcali poboljšanje života građana.

Emirati, država s najvišim neboderom na svijetu, strvom u obliku palme, skijalištem u zatvorenom prostoru, nedemokratski izabranim vođama iz kraljevske porodice koji se ne smiju kritikovati i velikim brojem bijedno plaćenih radnika iz Azije tada je dobila i ministarstvo tolerancije.

Žele biti među pet najsretnijih država na svijetu do 2021.

Cilj vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), zemlje bogate naftom s jednim od najvećih BDP-ova po glavi stanovnika, jeste da budu među pet najsretnijih država na svijetu do 2021, stoji na stranicama ministarstva.

Ministrica Al Rumi, čija je glavna odgovornost uskladiti sve vladine planove i ministarstva kako bi se postiglo srećnije društvo, učestvovala je na Bledskom strateškom forumu, gdje je naglasila da je u posljednje tri decenije društvo postiglo više nego u nekoliko vjekova.

Od 2000. do 2016. je životna dob narasla za 5,5 godina, medicina je sve naprednija, sve manje ljudi je gladno, a sve više ih ima pristup pitkoj vodi i internetu.

No s napretkom su došle i negativne pojave, ukazala je ona. Od 1980. se udvostručio broj oboljelih od dijabetesa, dok je tri puta više gojaznih.

Zašto nam Monstatovi podaci zvuče smiješno: Rast BDP-a nije odraz životnog standarda