Vlada vratila akcize na gorivo: Dizel pojeftinio samo tri centa, iako je mogao 12
Vlada je uoči novog obračuna cijena goriva vratila puni iznos akcize na eurodizel i gotovo puni iznos akcize na benzin. Zbog toga su maloprodajne cijene za građane ostale znatno više nego što bi bile da je ranije umanjenje akciza zadržano.
Vlada Crne Gore je preksinoć oko 23 sata, svega sat prije isteka roka za novi obračun cijena goriva, donijela odluku kojom je ponovo uvela puni iznos akcize na eurodizel od 44 centa po litru. Istovremeno, akciza na dvije vrste benzina povećana je na 95 odsto punog iznosa, odnosno na 52,15 centi po litru, dok puna akciza iznosi 54,9 centi.
Odluka je, međutim, objavljena tek juče oko 10 časova, deset sati nakon što je već počela njena primjena.
Prema kretanjima cijena na međunarodnim berzama, litar eurodizela trebalo je od juče da pojeftini 12 centi. Ipak, zbog vraćanja pune akcize, cijena je smanjena samo tri centa, pa eurodizel sada košta 1,66 eura po litru.
Krajem februara, prije izbijanja nove krize na Bliskom istoku, litar eurodizela koštao je 1,34 eura. To znači da je sada skuplji za 32 centa po litru.
Sličan efekat vidi se i kod benzina. Eurosuper 98 trebalo je, prema berzanskim kretanjima, da pojeftini deset centi, ali je zbog vraćanja dijela akcize poskupio jedan cent i sada košta 1,69 eura. Prije krize njegova cijena bila je 1,43 eura.
Eurosuper 95 trebalo je da pojeftini 11 centi, ali je njegova cijena ostala nepromijenjena — 1,65 eura po litru. Krajem februara litar ove vrste benzina koštao je 1,40 eura.
U odnosu na kraj februara, eurodizel je sada skuplji 32 centa, eurosuper 98 za 26 centi, a eurosuper 95 za 25 centi po litru.
Država prihoduje više i kroz PDV
Na rastu cijena goriva dodatno prihoduje i država, jer se porez na dodatu vrijednost od 21 odsto obračunava i na iznos akcize. Zbog rasta osnovne cijene goriva u odnosu na kraj februara, država sada dobija dodatnih pet do 6,5 centi po litru kroz PDV.
Vlada je 20. marta donijela odluku kojom su akcize na dizel privremeno smanjene za 50 odsto, a na dvije vrste benzina za 25 odsto. Ta mjera je tada predstavljena kao način da se ublaži udar rasta cijena goriva na građane i privredu.
Međutim, kako su cijene goriva na međunarodnim berzama počele da padaju, Vlada je postepeno vraćala iznose akciza. Zbog toga pad nabavnih cijena nije u značajnijoj mjeri prenesen na domaće potrošače.
Odluke u posljednjem trenutku
Posebnu pažnju izaziva i tajming ovih odluka. Vlada je iznose akciza najčešće mijenjala ponedjeljkom uveče, samo nekoliko sati prije roka za izmjenu cijena goriva.
Takva praksa otvara pitanje transparentnosti i pravovremenog informisanja javnosti, posebno imajući u vidu da se akciza plaća prilikom uvoza goriva, odnosno u trenutku kada je količina prijavljena carinskim vlastima.
Zbog toga ostaje dilema da li su svi učesnici na tržištu imali jednake i pravovremene informacije o odlukama koje direktno utiču na cijene, troškove i potencijalnu zaradu u prometu goriva.
