94 dana paralize: Ormuski moreuz i dalje blokiran
Iako američki predsjednik Donald Tramp najavljuje skoro otvaranje Ormuskog moreuza, najveće brodarske kompanije i dalje ne žele da rizikuju. Kroz prolaz kojim inače svakodnevno prođe oko stotinu teretnih brodova sada prolazi tek nekoliko plovila, dok tržišta nafte, gasa i hrane osjećaju posljedice jedne od najopasnijih tačaka globalne ekonomije.
Najmoćniji ljudi svjetskog brodarstva okupili su se ove sedmice u Atini, na godišnjoj međunarodnoj izložbi brodarstva. Glavna tema nije nova tehnologija, ni cijena prevoza, već jedan uski plovni koridor između Irana i Omana — Ormuski moreuz.
Američki predsjednik Donald Tramp tvrdi da je ponovno otvaranje moreuza blizu, dok zvaničnici njegove administracije ističu da pojedini brodovi već uspijevaju da prođu kroz ovaj ključni energetski prolaz.
Međutim, većina brodarskih direktora i dalje ne želi da pošalje svoje teretne brodove kroz kanal od 21 milje, odnosno oko 34 kilometra, sve dok Sjedinjene Države i Iran ne postignu definitivan mirovni sporazum koji bi uključio i sigurno otvaranje Ormuskog moreuza.
Zatvaranje moreuza i dalje odsijeca oko 20 odsto svjetske ponude nafte od globalnih tržišta, zajedno sa značajnim količinama tečnog prirodnog gasa i đubriva, ključnih za funkcionisanje svjetske ekonomije.
Nakon što su cijene nafte prošle sedmice pale zbog očekivanja dogovora o ponovnom otvaranju moreuza, fjučersi na naftu su u ponedjeljak ponovo snažno porasli, nakon vikenda obilježenog novim borbama u regionu i izvještajima da je Iran prekinuo mirovne pregovore.
Mrtvo more u moreuzu
Prema podacima istraživačke firme Kpler, u petak je kroz moreuz prošlo samo sedam brodova — pet je ušlo, a dva izašla. Tokom vikenda iz moreuza su izašla još samo četiri broda. U normalnim okolnostima, prema podacima Lloyd’s Lista, kroz ovaj plovni put dnevno prođe oko 100 teretnih plovila.
„Saobraćaj je i dalje izuzetno smanjen. Osim nekoliko tankera koji prođu svakog dana, moreuz je praktično zatvoren”, kazao je za CNN Matt Smith, direktor za istraživanje robe u Kpleru.
Pošto je trenutni promet tek mali dio uobičajenog, predstavnici industrije ne vjeruju da ograničen broj uspješnih prolazaka može značajno promijeniti stanje na globalnim tržištima.
Gene Seroka, izvršni direktor Luke Los Anđeles, koji je pet godina radio za American President Lines na Bliskom istoku, ocjenjuje da će za vraćanje povjerenja biti potrebno mnogo više od nekoliko uspješnih prolazaka.
„Veće pitanje je da li prevoznici, osiguravači i operateri brodova imaju dovoljno povjerenja u dugoročnu bezbjednosnu situaciju da bi nastavili redovne rute”, rekao je Seroka.
Pokušaj američke vojske da prošlog mjeseca, kroz operaciju „Project Freedom”, isprati komercijalne brodove iz moreuza pokazao se kratkotrajnim. Iako su se posljednjih dana pojavili izvještaji o novim mornaričkim pratnjama, portparol američke Centralne komande saopštio je da se to nije dogodilo.
„Iako američke snage ne obezbjeđuju pratnju, nastavljamo komunikaciju i koordinaciju sa komercijalnim brodovima koji žele da slobodno i bezbjedno prođu kroz Ormuski moreuz”, rekao je kapetan Tim Hawkins, portparol komande.
Za oporavak će biti potrebno vrijeme
Industrijski izvori potvrđuju da će za normalizaciju saobraćaja biti potrebno vrijeme.
„Naš opšti utisak je da je prijetnja brodovima koji prolaze kroz moreuz i dalje značajna i da nećemo vidjeti potpuno obnavljanje saobraćaja dok ne bude snažnije garancije bezbjednog prolaza”, rekao je jedan izvor iz naftne industrije za CNN.
Dodatnu zabrinutost izazvao je incident u ponedjeljak, kada je teretni brod koji je plovio sjevernim dijelom Persijskog zaliva pogođen nepoznatim projektilom, prema podacima britanske pomorske bezbjednosne organizacije.
Od početka rata u regionu zabilježeno je 39 napada na brodove i 11 smrtnih slučajeva, prema podacima Međunarodne pomorske organizacije.
Zatvaranje moreuza blokiralo je i kontejnerske brodove koji inače dopremaju veliki dio hrane i druge robe državama Zaliva. Maersk, jedna od najvećih svjetskih kompanija za kontejnerski transport, od sredine maja nije imao nijedan brod koji je napustio Zaliv. Šest Maerskovih brodova i dalje je zarobljeno u regionu.
Izvori iz brodarske industrije upozoravaju da je ključno da se, kada moreuz bude ponovo otvoren, brodovima ne nameću nova ograničenja ili naknade.
„Kako se brodarstvo nalazi pod sve većim pritiskom geopolitičkih događaja, moramo učiniti sve da zajedno stavimo bezbjednost pomoraca na prvo mjesto”, kazao je Arsenio Dominguez, generalni sekretar Međunarodne pomorske organizacije, na konferenciji u Grčkoj.
On je pozvao industriju da podrži IMO u odbrani principa slobode plovidbe, uključujući odbacivanje putarina i diskriminatornih mjera za prolaz.
Posljedice vidljive širom planete
Poremećaji u Ormuskom moreuzu već su podigli cijene brodskog prevoza i u ostatku svijeta. Grčki tanker-operater Heidmar prijavio je rast prihoda veći od 200 odsto u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period lani, uglavnom zbog, kako je rekao izvršni direktor Pankaj Khanna, „istorijski visokih” vozarina.
Direktor Chevrona Mike Wirth smatra da će biti potrebno vrijeme da se obnovi povjerenje koje je rat ozbiljno uzdrmao.
„Potrebno je da novi brodovi ponovo uđu, a vlasnici brodova moraju biti spremni da pošalju posade nazad nakon što su mjesecima bile zarobljene. Pražnjenje zaliha, ponovno pokretanje naftnih polja i popravka štete neće se desiti preko noći”, rekao je Wirth za Bloomberg.
Ormuski moreuz je jedna od najosjetljivijih tačaka globalne ekonomije. Kroz njega prolazi veliki dio svjetske nafte, tečnog prirodnog gasa i sirovina za proizvodnju đubriva. Svaki duži zastoj ne pogađa samo energetska tržišta, već i cijene hrane, osiguranje brodova, vozarine i inflaciju širom svijeta.
