Ko je nova glavna ekonomistkinja MMF-a: Talentovana, briljantna i ekonomska “rock zvijezda”

Podijeli

Smatraju je posebnom i talentovanom, predstavljaju kao briljantan um, naglašavaju da je krasi intelektualno liderstvo, kažu da je jedna od novih „rock zvijezda“ ekonomije. Ona je harvardska profesorica Gita Gopinat, ima 46 godina, i budite sigurni da će ubrzo biti vrlo poznata, piše Jutarnji list.

Njome su već potpuno oduševljeni u elitnim krugovima američkih i međunarodnih naučnih i finansijskih ustanova, a sada je postala i glavna ekonomistkinja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji od 2011. godine vodi Francuskinja Kristin Lagard. Pozornica je to na kojoj će Gita Gopinat, sjajna Indijka s američkim državljanstvom, moći demonstrirati nove poglede na međunarodnu makroekonomiju, finansije i trgovinu, što je njena specijalnost.

Od nje se na neki način očekuje da iz pozadine prodrma inicijative koje dolaze iz MMF-a i određuju sudbinu (pre)zaduženih zemalja.

Ipak, pretjerano bi bilo očekivati dramatične promjene čak i da ih ona predloži. Ta institucija, osnovana kao jedan od kamena temeljaca novog svjetskog poretka nakon Drugog svjetskog rata na konferenciji u Breton Vudsu, globalni je finansijski ideolog i nadzornik fiskalne discipline kojoj je glavni zadatak da se potrudi da svi plate što su posudili.

Drugačiji pristup

Mnogi stoga MMF smatraju organizacijom koja promoviše tržišni fundamentalizam, a neke njene preporuke i politike prema zaduženim zemljama vrlo problematičnima. O tome bi Argentinci, na primjer, štošta mogli primijetiti prisjećajući se sloma 2001. godine, a upravo su izmolili finansijsku pomoć za izvlačenje iz nove krize…

MMF je, inače, ove godine objavio da je globalna ekonomija zaduženija nego što je bila prije finansijske krize iz 2008. godine (dobar dio rasta duga otpada na Kinu), te da treba hitno preduzeti mjere za smanjenje duga i fiskalnu konsolidaciju prije no što dođe do novog gospodarskog usporavanja.

Nova glavna ekonomistkinja MMF-a dolazi na scenu u nemirno doba. No, ona jest đak liberalne ekonomske škole, tu ne treba imati nedoumica, s doktoratom na američkom Univerzitetu Prinston. (Uostalom, kad je imao samo sedam godina, njen sin je pitao tatu što je to fiskalni deficit, toliko je puta čuo taj izraz, priznala je u intervjuu.)

Nastupa odlučno, vrlo samouvjereno, vidi se da je savladala pravila svijeta u kojem se kreće. Do sada je objavila 40-ak istraživačkih članaka o kursevima valuta, trgovini i ulaganjima, međunarodnim finansijskim krizama, monetarnoj politici, dugu i krizama tržišta u nastajanju.

Neki od novijih članaka kritički govore, na primjer, o tezi slavnog američkog liberalnog ekonomista Miltona Fridmana o važnosti i dobicima od fleksibilnog valutnog kursa za trgovinu i ekonomiju. Dobici su, kaže ona, manji nego bi se mislilo, što je Financial Times opisao kao stav koji će biti izazovan za MMF, instituciju koja tradicionalno podržava politiku fleksibilnih kurseva.

Njeno istraživanje je pokazalo da je deprecijacija neefikasna u stimulisanju izvoza u većini zemalja, jer su robe uglavnom izražene u dolarima.

S dolarom kao dominantnom valutom, izvozne cijene ne padaju kad se kurs promijeni, pa je njen zaključak da je izvoz prilično neosjetljiv na promjene kursa.

Ko je Gita Gopinat? „Totalni sam radoholičar“, opisala je sebe u intervjuu za indijski Vogue, kad je dobila stalno profesorsko mjesto na Odjeljenju za ekonomiju na američkom Univerzitetu Harvard 2010. godine.

To je prije nje uspjelo tek dvjema ženama, pa je već iz toga jasno da je teški kalibar. Stajala je u uredu u kampusu, pred pločom  potpuno išaranom komplikovanim formulama i bilješkama.

„To je nešto čime sam se juče bavila, nisam vas htjela time zastrašiti“, izvinila se novinarki koja se za vrijeme razgovora zagledala u taj neuredni lavirint “črčkarija”.

Na Harvardu je od 2005. godine, a stalna profesorska pozicija bio je prvi zaista veliki korak u njenoj karijeri. Onda su uslijedile nagrade i priznanja, a ove je godine postala i članica prestižne Američke akademije nauka i umjetnosti.

Rođena je i odrasla u indijskoj saveznoj državi Kerala, čijoj je vladi ekonomska savjetnica posljednjih godina, a iako se mnogi ne slažu s ocjenom da je tamo nekad postojalo matrijarhalno društvo, Gita Gopinat poziva se upravo na tu tradiciju kako bi objasnila korijene svog uspjeha.

„Kad odrasteš u okolini gdje te smatraju vrijednom, nemaš sumnji u sebe i osjećaš se dostojnom osobom“, rekla je za Vogue.

Sada će voditi istraživačko odjeljenje MMF-a koji, među ostalim, objavljuje World Economic Outlook, jedan od najčitanijih dokumenata o razvoju i perspektivama globalne ekonomije.

Ženski trijumvirat

Prva je žena ikad na mjestu glavne ekonomistkinje MMF-a, a s njenim imenovanjem nastaje i zanimljiv trijumvirat u svjetskom međunarodnom finansijskom poretku: tri žene su glavne ekonomistice MMF-a, Svjetske banke i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Glavna ekonomistkinja Svjetske banke je Pinelopi Koujianou Goldberg (55), imenovana u aprilu ove godine. Ona je profesorica sa Univerziteta Jejl, grčkih je korjena, takođe članica Američke akademije nauka i umjetnosti i do prošle godine glavna urednica uglednog časopisa American Economic Review.

Glavna ekonomistkinja OECD-a od juna ove godine Francuskinja, Lorens Bone (49), nekadašnja savjetnica Fransoa Olanda, koja je oblikovala francusku politiku prema Grčkoj u doba krize 2014. godine.

U karijeri, inače, ima i iskustvo glavne ekonomistkinje za Evrope u Bank of America Merrill Lynch.

„Pod njenim vođstvom će ekonomski tim OECD-a biti vitalni dio napora da se izgradi multilateralni sistem za novo doba“, opisao je njen zadatak generalni sekretar OECD-a Angel Gurría.

Hoće li one dati inovativne odgovore na pitanja o smjeru globalizacije, odnosno novog ekonomskog poretka koji će bolje uključiti i zemlje u razvoju, kako se što otvoreno što između redova očekuje? U trenutku kad je trgovinski multilateralni sistem pred velikim izazovima i kad se vodi otvorena američko-kineska bitka za prevlast, dok ostali nastoje u tom preslagivanju karata naći što bolje mjesto za sebe, to bi bilo više nego dobrodošlo.

Kako je za Bloomberg napisao kolumnist Mohamed A. El-Erian, koji rad Gite Gopinat već dugo prati, a i sam je u više navrata obavljao visoke funkcije u MMF-u, ostaje da se vidi hoće li Fond biti sposoban da primijenj njena razmišljanja, posebno o vezama između svijeta finansija, tržišne volatilnosti i prelivanja u realnu ekonomiju, ili, na primjer, razvijanja novih alata za praćenje tokova kapitala u doba kad ga ima u obilju ali i kad bježi.

„To će tražiti otvorenost uma, intelektualnu agilnost i spremnost da se ponovno ispita neka stara konvencionalna znanja“, kaže El-Erian.

Na predavanju koje je krajem prošle godine održala u Peterson Institute for International Economics, Gita Gopinat je naglasila kako smatra da trgovina nije glavni pokretač nejednakosti, ali su politike zakazale u adresiranju njenih redistribucijskih posljedica. Naravno, prilično je zabrinuta i zbog trenutne trgovinske politike/rata koji vodi američki predsjednik Donald Tramp.