Crna Gora i CEFTA: Uzalud nam tržište od 20 miliona potrošača kada ništa ne izvozimo

Podijeli

Crnogorska preduzeća su imala daleko najmanje koristi od Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) u odnosu na kompanije iz svih ostalih država potpisnica tog dokumenta, ocijenio je ekonomski analitičar Predrag Drecun.

“Od osnivanja CEFTA sporazuma sam izražavao rezervu, ne prema ideji, već prema namjeri učesnika da poštuju potpisano. Nažalost, bio sam u pravu. U CEFTA-i su skoro svi varali osim Crne Gore. Ne znam je li to za pohvalu ili za kritiku”, kazao je Drecun Pobjedi.

U posljednje vrijeme u okruženju se sve češće čuju najave da je regionu potreban novi trgovinski sporazum, koji će imati mehanizam za rješavanje problema i sporova i koji će moći da sankcioniše one koji ga krše.

Tokom nedavno održanog biznis foruma na Kopaoniku ocijenjeno je da je CEFTA sporazum prevaziđen i ukazano je na potrebu za novim sporazumom.

CEFTA sporazum je potpisan u Bukureštu 19. decembra 2006. godine između Albanije, Bosne i Hercegovine (BiH), Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Moldavije, Crne Gore, Srbije i UNMIK Kosova, a u punoj je primjeni od 22. novembra 2007. godine.

Hrvatska nije članica CEFTA sporazuma od 1. jula 2013. godine kada je ušla u EU.

CEFTA je zamijenila 32 bilateralna sporazuma koja su tada bili na snazi, a ideja za potpisivanje tog sporazuma, pored definisanih ciljeva, bila je priprema za članstvo u EU.

Drecun je podsjetio da je CEFTA bila psihološka priprema za region u pravcu pripreme za tržište EU.

“Nije bilo sankcija za kršenje sporazuma, pa su mnogi kršili pravila na indirektan način, a ponekad i na vrlo direktan, kao što sad radi Kosovo”, poručio je Drecun.

Kosovo je u novembru prošle godine odlučilo da uvede stoprocentnu taksu na sve proizvode iz Srbije i BiH.

“CEFTA je jedan asimetrični sporazum, a to odmah kvari pravila igre, odnosno otvara prostor za špekulativne radnje bazirane na razlikama u režimima trgovine upravo zbog te asimetrije”, tvrdi Drecun.

On je poručio da ne vjeruje u CEFTA-u, niti u bilo kakvu regionalnu organizaciju, sve dok sve države regiona ne postanu dio EU.

“Što možete učiniti sa onima koji krše ovaj sporazum. Da ih isključite iz organizacije. Odmah imate politički problem. Hrvati su znali da će kratko biti u CEFTA, pa su dobrano kršili pravila čuvajući svoju ekonomiju. Hrvatska, na primjer, u jednom dužem periodu nije igrala po pravilima igre, jer se uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Crne Gore realizovao po otežanoj proceduri, koja je dovodila do gubitaka i kvarenja robe. Evo sad Kosovo krši pravila i ništa im se ne dešava jer je politika ta koja vodi ovu igru”, saopštio je Drecun.

U Privrednoj komori (PKCG) smatraju da je primjena CEFTA sporazuma doprinijela ekonomskom napretku regiona, dok su iz Ministarstva ekonomije poručuju da je CEFTA danas moderan i sveobuhvatan sporazum, koji se od potpisivanja značajno izmijenio.

Iz PKCG su podsjetili da su se sve potpisnice jedinstvenog sporazuma CEFTA 2006 obavezale da će međusobne odnose ostvarivati poštujući principe Svjetske trgovinske organizacije (STO).

“Danas i dalje sve potpisnice nijesu članice STO, a u međusobnoj saradnji posežu za različitim mjerama kojima mimo preuzetih obaveza jednostrano štite sopstveno tržište i traže nove modele regionalnih integracija. Kada je u pitanju i proces pristupanja EU, zemlje regiona su takođe u različitim fazama tog postupka, odnosno usaglašenosti”, kazali su iz PKCG.

U PKCG smatraju da je primjena modernog i sveobuhvatnog CEFTA sporazuma, koji uključuje uvođenje savremenih standarda u oblasti trgovinske politike i konkurencije, državne pomoći, javnih nabavki, usluga, investicija i prava intelektualne svojine, doprinijela ekonomskom napretku regiona.

Predstavnici PKCG su ocijenili da je integrisanost Crne Gore u regionalne trgovinske tokove značajna.

“Osim uspostavljanja bescarinske trgovine, čime je unaprjeđena konkurentnost regionalnih ekonomija, liberalizovana je i trgovina uslugama”, dodali su iz PKCG.

U Ministarstvu ekonomije smatraju da je CEFTA sporazum danas moderan i sveobuhvatan sporazum, koji se od potpisivanja značajno izmijenio.

“Osnovni razlog tome je što su usljed uspješne primjene originalnog sporazuma potpisnice prepoznale da i druga otvorena pitanja mogu biti riješena sporazumom, pa je i obuhvat proširivan. CEFTA strane su prepoznale značaj sporazuma i koontinurano rade na njegovom daljem unaprjeđenju”, rekli su iz tog Vladinog resora.

Prema riječima predstavnika Ministarstva, CEFTA 2006 sporazum, kao dugoročni projekat EU, sve više dobija na značaju u domenu regionalne robne razmjene.

“Pogodnosti bescarinske trgovine, kao i pune liberalizacije sve više koriste sve članice ovog sporazuma. Trgovina bez granica u CEFTA regionu je od velike važnosti za dobrobit svih privrednih subjekata kako u Crnoj Gori, tako i u okruženju” poručili su iz Ministarstva.

Predstavnici Ministarstva su naveli da je, kada je u pitanju trgovina robama, CEFTA sporazum predvidio punu liberalizaciju trgovine industrijskim proizvodima, dok je trgovina poljoprivrednim proizvodima postupno liberalizovana u periodu od 2011. do 2014. godine i to kroz CEFTA dodatne protokole.

“Dalja regionalna saradnja i trgovinska integracija kroz usvajanje CEFTA dodatnih protokola će dovesti do napretka nacionalnih ekonomija CEFTA strana”, smatraju u Ministarstvu.

Džaba tržište ako ništa ili skoro ništa ne izvozimo

S druge strane, postoje mišljenja da CEFTA sporazum, kao i ostali spoljno-trgovinski ugovori, imaju smisla samo ako proizvodite robu za izvoz.

Crna Gora nije poznata kao izvoznica, već naprotiv. Uvozimo i ono što možemo proizvoditi za izvoz, zbog čega nam je deficit u spoljno-trgovinskoj razmjeni ogroman.

Prema posljednjim podacima Monstata, za prva tri mjeseca 2019, izvoz je iznosio nepunih 94 miliona dok je uvoz bio astronomskih 524 miliona. To znači da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila svega 17,9 odsto i manja je u odnosu na isti period prošle godine.

Spoljnotrgovinski deficit je, dakle, u prvom kvartalu iznosio čak 430 miliona eura i u odnosu na isti period prošle godine veći je za malo preko 22 miliona eura. Lani je u prvom kvartalu deficit iznosio 407,9 miliona.