Vjetroelektrana Krnovo, vjetropark, vjetrenjače, vjetrogeneratori, Rajko Milić

EPCG okrenula leđa uglju: Nakon solarne elektrane, najavljuju vjetropark na Krnovu vrijedan 60 miliona eura

Podijeli

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) obilježava 109 godina postojanja i uspješnog rada u jeku velikog investicionog zamaha, saopšteno je iz kompanije.

“Ulaganjem više stotina miliona eura u izgradnju novih te rekonstrukciju i modernizaciju postojećih izvora u narednih nekoliko godina povećaće se proizvodni kapaciteti, produžiti životni vijek i pogonska spremnost i pouzdanost u radu postojećih objekata, smanjiti energetski deficit i obezbijediti sigurno snabdijevanje kupaca. Time ćemo spremno dočekati i potencijalne nove snabdjevače i sačuvati lidersku poziciju EPCG na domaćem energetskom tržištu, ali i napraviti značajan iskorak i na tržište regiona”, navodi se u kompanijskom saopštenju.

Iz teksta se “između redova” čita konačno odustajanje od gradnje drugog bloka Termoelektrane Pljevlja (TEP), na šta je Vlada, kao najveći akcionar EPCG, godinama insistirala. To je bio i jedan od ključnih razloga za raskid ugovora sa nekadašnjim partnerom, italijanskim A2A, koji je uporno odbijao takvu ideju. Na kraju je i EPCG odustala od tog velikog projekta.

Sada se okreću obnovljivim izvorima energije – vodi, vjetru i suncu.

“Podsjetimo, Ministarstvo ekonomije u Vladi Crne Gore dodijelilo je našoj kompaniji oko 200 miliona eura vrijednu izgradnju solarne elektrane na Briskoj Gori. Uradili smo i Idejni projekat za buduću HE ‘Komarnica’, a poslije uspješno završene modernizacije, u eksploataciji će do kraja godine, ponovo biti i dvije male hidroelektrane: ‘Glava Zete’ i ‘Slap Zete’ koje posluju u okviru zajedničke kompanije sa norveškim NTE, “Zeta energy”.

Ukoliko Skupština akcionara, krajem avgusta, da zeleno svjetlo, EPCG će, kako se navodi, potpisati i ugovor o razvoju vjetroparka na Krnovu, vrijedan 60 miliona eura.

“U septembru nas očekuje i zaključivanje ugovora sa Kfw bankom vrijednog 35 miliona eura za modernizaciju HE ‘Perućica’ u koju će u naredne tri godine ulaganja premašiti 60 miliona eura, dok je u HE ‘Piva’ uveliko u toku rekonstrukcija agregata i modernizacija elektro-mašinske opreme po ugovorima vrijednim 15 miliona eura”, kažu iz EPCG.

Dvije najuspješnije godine u istoriji

Izvršni direktor EPCG, Igor Noveljić, navodi da su tekuća i prošla, 2018. godina, među najuspješnijim poslovnim godinama u istoriji kompanije.

“U dinamičnoj 2018, EPCG grupa (EPCG, CEDIS i RUP) ostvarila je oko 60 miliona eura neto dobiti i u budžet države, po osnovu poreza, prireza, naknada i drugih obaveza, kao i dividende, uplatila ukupno oko 100 miliona eura. Takođe, EPCG je otkupila i vlasnički udio italijanske A2A u vrijednosti od 66 miliona. Na kraju, pokrenuli smo i investicioni ciklus kojim želimo da obezbijedimo visoku pogonsku spremnost i pouzdanost u radu energetskih postrojenja i, u konačnom, sigurnost u snabdijevanju svih kupaca električne energije”, istakao je Noveljić.

Kada je u pitanju TEP, u toku je rekultivacija deponije na Maljevcu, vrijedna oko 20 miliona eura a do kraja godine trebalo bi da bude potpisan i ugovor o realizaciji projekta ekološke rekonstrukcije postojećeg termo-bloka, za šta je opredijeljeno oko 45 miliona eura. U Rudniku uglja (RUP), kako dodaju, intezivno rade na nabavci nove opreme,

“Realizacijom ovih projekata, Termoelektrana će proizvoditi električnu energiju po najvišim evropskim standardima bez rizika po životnu sredinu. Izgradićemo i izvor toplote za grijanje grada i donirati još oko tri miliona eura za izgradnju primarnog toplovoda. Raduje me i činjenica da smo kupovinom RUP-a postigli željeni sinergetski efekat, jer sasvim je izvjesno da će Rudnik već u prve dvije godine poslovanja u okviru EPCG grupe ostvariti neto dobit na nivou polovine sredstava uloženih u tu akviziciju vrijednu oko 35 miliona eura”, istakao je Noveljić.

Dan EPCG, kako podsjećaju, obilježava se u znak sjećanja na 19. avgust 1910. godine, kada je crnogorski suveren Nikola I, u okviru dvorskih svečanosti povodom proglašenja Crne Gore kraljevinom na Cetinju, ozvaničio rad prve električne centrale u Crnoj Gori.