Mjere podrške ekonomijama Balkana moraju biti transparentne i brze

Mjere finansijskog sektora za pružanje podrške ekonomijma Zapadnog Balkana trebalo bi da budu široko zasnovane, transparentne i brze, uz vođenje računa o finansijskoj stabilnosti, saopšteno je iz Svjetske banke (SB).

U novom izdanju bilješki SB, koje sagledavaju politike intervencija u finansijskom sektoru, navodi se da bi hitne mjere trebalo da budu vremenski ograničene i da imaju jasne izlazne strategije, dok prudencijalne mogu odgovorno stvoriti prostor za kapital banaka, da obnove davanje kredita.

– To se može učiniti kroz oslobađanje kontracikličnih rezervi kapitala, oslobađanje zaštitnih rezervi i privremenu zabranu isplate bonusa direktorima, isplate dividendi i otkupa akcija – objašnjeno je u bilješkama SB, koje predstavljaju dopunu nedavno objavljenog Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan, prenosi Pobjeda.

Iz SB su poručili da zemlje mogu uvesti i mjere regulatornog popuštanja, kao što je privremeni, dobro ciljani moratorijum na otplatu kredita. Druge mjere, naročito zamrzavanje klasifikacije i rezervacija, mogle bi brzo dovesti do ozbiljnih rizika za banke i klijente, a odgovor supervizije bi postao izazovniji, ukoliko se one ne budu privremeno blisko pratile.

– Stoga treba uraditi njihovu pažljivu procjenu za svaki pojedinačni slučaj – rekli su predstavnici SB.

Oni smatraju da će prolongiran finansijski stres zahtijevati mjere za prevenciju pojave rizika po finansijsku stabilnost, a da će centralne banke i organi supervizije morati intenzivnije da prate finansijsko stanje, naročito trendove kredita i likvidnosti.

– Za prevenciju drugog kruga efekata na ekonomiju i pružanje podrške za finansijsku stabilnost, od ključnog značaja će biti jačanje makroprudencijalnog, okvira nesolventnosti i okvira finansijskih mreža sigurnosti -navodi se u bilješkama.

Oni su saopštili da će krizno upravljanje uz okvir nesolventnosti pomoći ublažavanju smanjenja vrijednosti neplatiša duž cijelog lanca snabdijevanja, smanjiti finansijski stres i održati priliv kredita za pružanje podrške ekonomiji.

– Organi finansijskog sektora u cijeloj regiji su već pokrenuli aktivnosti na ograničavanju ekonomskog pada i održavanju finansijske stabilnosti. Blisko prate trendove likvidnosti i kredita u svjetlu rastućih strahova za finansijsku stabilnost – rekli su iz SB.

Oni su podsjetili da su regulatorni i organi za superviziju u Albaniji, Bosni i Hercegovini (BiH), na Kosovu, u Crnoj Gori i Srbiji uveli mjere regulatornog popuštanja, kao što su moratorijum na otplatu zajmova i promjena klasifikacije kreditnog rizika.

Narodna banka Sjeverne Makedonije je produžila rok nakon kojeg se kredit smatra nenaplativim, a agencije za superviziju Albanije, BiH i Crne Gore suspendovalie su, kako su kazali, isplatu dividendi i bonusa u bankama.

– Što se tiče monetarne politike, centralne banke Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije su smanjile svoje kamatne stope. Srbija je pokrenula program podrške likvidnosti za banke putem reprogramiranja i zamjene valute, a Sjeverna Makedonija izmijenila zahtjeve za denarskim rezervama za nove i restrukturirane kredite i odložila primjenu zahtjeva za likvidnošću da omogući bankama da se fokusiraju na davanje kredita preduzećima i domaćinstvima – navodi se u bilješkama.

Iz SB su dodali da je Banka Albanije podigla limit za kredite koje komercijalne banke dobijaju od centralne banke i najavila da će u slučaju daljih ograničenja likvidnosti možda pribjeći kvantitativnom popuštanju putem kupovine vladinih obveznica ili u krajnjoj liniji korištenja rezervi unutar zakonskih limita.

– Konačno, vlade Albanije, BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije su najavile direktnu finansijsku podršku za preduzeća kroz zajmove i kreditne garancije, koji će se davati putem razvojnih finansijskih institucija, novih garantnih fondova i bankarskog sistema – zaključuje se u bilješkama.