Javne nabavke: Poslovi od 152 miliona eura uz samo jednu ponudu
U postupcima sa jednom ponudom zaključeno je više od 42 odsto ugovora obuhvaćenih glavnom statistikom za prvo polugodište. Ministarstvo finansija upozorava i na čestu upotrebu izuzetne hitnosti kao osnova za nabavke bez javnog poziva.
Poslovi vrijedni 152,2 miliona eura ugovoreni su u Crnoj Gori u prvoj polovini 2026. godine u postupcima javnih nabavki u kojima je dostavljena samo jedna ponuda. Iz takvih postupaka proisteklo je 2.025 ugovora, odnosno 42,25 odsto od ukupno 4.793 ugovora obuhvaćena glavnim statističkim pregledom, pokazuje polugodišnji izvještaj Ministarstva finansija koji je razmatrala Vlada.
To znači da je više od četiri od deset ugovora iz tog pregleda zaključeno bez nadmetanja između više ponuđača. Po vrijednosti, ugovori sa jednom ponudom učestvuju sa 21,27 odsto u posmatranom iznosu od 715,6 miliona eura.
Ministarstvo ovaj pokazatelj izdvaja kao jedan od najznačajnijih nalaza, jer govori o stvarnoj konkurenciji, koja je ključna za postizanje povoljnijih cijena i bolje vrijednosti za javni novac.
Jedna ponuda za robu, usluge i radove
Najveći dio vrijednosti ugovora iz postupaka sa jednom ponudom odnosi se na nabavku robe — približno 57 miliona eura. Slijede usluge sa 49,3 miliona i radovi sa 45,8 miliona eura.
Za robu su zaključena 944 ugovora, za usluge 880, a za radove 201.
Sam broj pristiglih ponuda ne dokazuje nezakonitost konkretnog postupka. Međutim, kada naručilac ima samo jednu ponudu, izostaje mogućnost poređenja više konkurentskih ponuda za isti posao, što ograničava pritisak na cijenu i druge uslove nabavke.
Bez prethodnog javnog poziva ugovoreno 77,3 miliona eura
Posebnu pažnju izvještaj posvećuje pregovaračkom postupku bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje.
U prvoj polovini godine sprovedena su 63 takva postupka, iz kojih su proistekla 142 ugovora vrijedna ukupno 77,3 miliona eura. Iako čine svega oko 1,5 odsto broja postupaka iz glavnog pregleda, nose 10,8 odsto ugovorene vrijednosti.
Ministarstvo ocjenjuje da takav odnos zahtijeva dodatnu pažnju revizora i kontrolnih tijela, jer se značajan iznos javnih sredstava ugovara kroz postupak sa manjom otvorenošću i konkurencijom.
Ugovori bez prethodnog javnog poziva i oni iz postupaka sa jednom ponudom mogu se preklapati, pa ove iznose nije moguće sabirati kao odvojene kategorije.
Gotovo devet od deset postupaka obrazloženo hitnošću
Od 63 pregovaračka postupka bez prethodnog javnog poziva, 56 je sprovedeno uz pozivanje na izuzetnu hitnost, odnosno 88,89 odsto.
Kako se navodi u izvještaju, taj osnov zahtijeva da hitnost bude posljedica događaja koji naručilac nije mogao predvidjeti i koji nije prouzrokovan njegovim djelovanjem ili propustima.
Ministarstvo zato otvara pitanje da li su u svih 56 slučajeva zaista postojale nepredvidive i izuzetne okolnosti, ili je ovaj osnov ponegdje korišćen i za situacije koje su mogle biti riješene blagovremenim planiranjem nabavke.
Izvještaj time ukazuje na potrebu provjere opravdanosti pojedinačnih postupaka, bez utvrđivanja da je u svim tim slučajevima bilo zloupotrebe.
Nepravilnosti u više od polovine predmeta pokrenutih zahtjevima za monitoring
Dodatni pokazatelj slabosti sistema dolazi iz monitoringa jednostavnih nabavki, koji ponuđačima omogućava da zatraže provjeru postupanja naručioca.
Prema izvještaju, do kraja juna podnijeto je 138 zahtjeva za monitoring, a u 74 slučaja, odnosno 53,6 odsto, evidentirane su nepravilnosti koje su zahtijevale ispravku ili poništenje postupka, ili ih je naručilac sam otklonio.
Ministarstvo je u 47 slučajeva preporučilo ispravku nepravilnosti i ponovni pregled i ocjenu ponuda, a u 16 poništenje postupka. U još 11 slučajeva naručilac je sam ispravio nepravilnost.
Ovaj procenat odnosi se na predmete za koje je zatražen monitoring, a ne na sve jednostavne nabavke u Crnoj Gori.
Najveći dio vrijednosti ipak kroz otvorene postupke
Istovremeno, izvještaj pokazuje da je najveći dio ugovorene vrijednosti ostvaren kroz otvoreni postupak. Na taj način zaključeno je 1.826 ugovora vrijednih 597,2 miliona eura, što predstavlja oko 83,5 odsto vrijednosti iz glavnog pregleda.
U tom pregledu ukupno su evidentirana 4.105 postupka i 4.793 ugovora vrijedna 715,6 miliona eura. Nabavke ispod 8.000 eura prikazane su odvojeno, pa navedeni zbir ne obuhvata sve kategorije nabavki iz izvještaja.
Radovi nose najveći dio posmatrane vrijednosti, sa 377,8 miliona eura, ispred robe sa 253,7 miliona i usluga sa 84,1 milion eura. Samo u junu zaključeni su ugovori vrijedni 261,9 miliona eura, od čega se 213,3 miliona odnosi na radove.
Ponuđači sa sjedištem u Crnoj Gori zaključili su ugovore vrijedne 665,9 miliona eura, odnosno 93,06 odsto posmatrane vrijednosti. Stranim ponuđačima pripalo je 49,7 miliona eura.
Podaci tako pokazuju da visoko učešće otvorenih postupaka u vrijednosti nabavki prati i značajan broj ugovora bez konkurencije više ponuđača. Upravo su jačanje stvarnog nadmetanja i provjera opravdanosti nabavki bez javnog poziva među ključnim pitanjima koja otvara ovaj izvještaj.
