Žugić o kontraefektima “Evrope sad”: Moguće smanjenje broja radnika i dalja poreska evazija

Reforme predviđene programom Evropa sad imaju dalekosežne posljedice, zbog čega je bilo važno sprovesti detaljne i višeslojne analize na bazi čijih rezultata treba donijeti odluke, ocijenio je guverner Centralne banke (CBCG) Radoje Žugić.

On je u intervjuu u prazničnom izdanju Pobjede ocijenio da u cilju izbjegavanja mogućih negativnih efekata po javne finansije, takve reforme treba sprovoditi postupno i uz minimalne poremećaje.

Žugić je podsjetio da je na održanim sjednicama Savjeta i Savjetodavnog odbora CBCG pozdravljena zamisao planiranih fiskalnih reformi i pozitivno ocijenjeno najavljeno poboljšanje ekonomskog položaja građana, posebno najsiromašnijih kategorija.

“Takođe, najavljeno smanjenje opterećenja zarada, koje je trenutno visoko, donosi benefite za privredu, obezbjeđujući prostor za liječenje njene ključne ranjivosti – nedovoljne konkurentnosti. Pozdravljene su i najavljene snažnije aktivnosti na planu suzbijanja sive ekonomije”, saopštio je Žugić.

Ipak, kako smatra, postoje određene nejasnoće u vezi sa najavljenim programom Evropa sad, prvenstveno u dijelu izvora finansiranja i precizne kvantifikacije uticaja predloženih mjera.

“Po mom ličnom mišljenju, implementaciji ovako krupnih reformi treba da prethodi detaljna i višeslojna analiza, na osnovu čijih rezultata treba razmotriti više mogućih scenarija. Takođe je preporučljivo da se, u cilju izbjegavanja mogućih negativnih efekata po javne finansije, ovakve reforme sprovode fazno, odnosno postupno i uz minimalne poremećaje”, objasnio je Žugić.

Prema njegovim riječima, povećanje minimalne zarade nosi izvjestan fiskalni rizik, jer povlači pitanje usklađivanja koeficijenata između zaposlenih sa nižom i visokom stručnom spremom.

“Ovo, dalje, uzrokuje dodatno budžetsko opterećenje, imajući u vidu da je u javnom sektoru, koji ne stvara novu vrijednost, zaposleno skoro 40 odsto od ukupnog broja zaposlenih. Napominjem i da bi povećanje zarada uvijek trebalo da se temelji na povećanju produktivnosti i širenju poreske osnove (novo zapošljavanje)”, rekao je Žugić.

Kako je dodao, mogući neželjeni efekat ideje da se poslodavci oslobode dijela obaveza prema državi – doprinosa na zdravstveno osiguranje i neoporezivi dio zarade, uz odricanje isplata zarada „na ruke“ i uredno prijavljivanje svih zaposlenih, može biti smanjenje broja zaposlenih ili dalja poreska evazija, uprkos očekivanom smanjenju sive ekonomije.

“Takođe, ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, koji čine 70-75 odsto ukupnih primitaka, će učiniti Fond za zdravstveno osiguranje u visokom stepenu zavisnim od budžeta”, tvrdi Žugić.

On smatra da je neophodno i detaljno analizirati prihodnu stranu budžeta, kako bi se dobila procjena da li će planirano progresivno oporezivanje zarada, uvođenje dodatnih akciza i suzbijanje sive ekonomije, nadomjestiti planirane troškove.

“Treba imati u vidu da progresivno oporezivanje zarada i povećanje korporativnog oporezivanja može uticati nepovoljno na investicioni ambijent, a da povećanje akciza može voditi rastu sive ekonomije i, čak, smanjivanju javnih prihoda, kao što se to već dešavalo u prošlosti”, naveo je Žugić.

Žugić je saopštio da sa posebnom pažnjom treba analizirati uticaj rasta zarada na rast penzija od naredne godine, što može dodatno povećati budžetski deficit.

“Naime, odnos broja penzionera i korisnika prava iz PIO i broja zaposlenih nije adekvatan, što već predstavlja veliko opterećenje i pritisak na penzioni sistem”, dodao je Žugić.

On je, imajući u vidu navedeno, kao i činjenicu da najavljene reforme imaju dalekosežne posljedice, još jednom naglasio važnost sprovođenja detaljne i višeslojne analize na bazi čijih rezultata treba donijeti odluke.

Na pitanje da li sve banke na tržištu stabilne i da li nekoj treba dokapitalizacija, Žugić je odgovorio da je stabilnost bankarskog sektora u Crnoj Gori očuvana i tokom krize izazvane širenjem koronavirusa, što je, između ostalog, rezultat zdravih bilansa banaka prije izbijanja pandemije.

Očuvanju stabilnosti banaka su doprinijele privremene mjere koje je CBCG kreirala u cilju olakšavanja posljedica pandemije privredi i građanima.

Analiza indikatora poslovanja za 11 mjeseci prošle godine potvrđuje da su sve banke stabilne, likvidne i dobro kapitalizovane.

Aktiva i depoziti bilježe kontinuirani rast u prošloj godini i na kraju novembra dostižu istorijski najviše nivoe. Aktiva banaka je 5,3 milijarde EUR, a depoziti skoro 4,2 milijarde.

“I kreditna aktivnost banaka je bila dinamična, pa su novoodobreni krediti za 11 mjeseci iznosili skoro 970 miliona EUR, što je 20 odsto više u odnosu na isti period 2020 godine. To potvrđuje da su banke nastavile da daju snažnu podršku ekonomskom oporavku zemlje”, naveo je Žugić.

Na pitanje koji će biti najveći izazovi za ekonomiju u ovoj godini, Žugić je odgovorio da su ključni izazovi vezani za fiskalnu sferu i, posebno, dalje kretanje javnog duga.

“Procijenjeni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prošloj godini uticaće na smanjenje učešća javnog duga u BDP-u. Takođe, završetak najkrupnijeg infrastrukturnog projekta u državi – izgradnje autoputa, vodiće postepenom opadanju javnog duga”, rekao je Žugić.

Na pitanje kakvo kretanje kamatnih stopa na kredite očekuje u ovoj godini, a kakvo na štednju, Žugić je odgovorio da u anketi o kreditnoj aktivnosti banke ocjenjuju da će kamatne marže, provizije i naknade za privredu i stanovništvo nastaviti pad.

“Imajući to u vidu, očekujemo nastavak stabilizacije kamatnih stopa. Važno je napomenuti da one određuju stanje na tržištu i da su pod uticajem više faktora, poput rizika zemlje, ranjivosti realne ekonomije, troškova poslovanja banaka, sa posebnim akcentom na izdvajanje sredstava za potencijalne kreditne gubitke, posebno nakon završetka krize”, zaključio je Žugić.