Tajna akcija spasavanja CEDIS-a: Kako je državni monopolista došao do ivice stečaja?

Vlada je dala saglasnost Elektroprivredi (EPCG) da sa 10 miliona eura pokrije prošlogodišnji gubitak Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS), jer toj državnoj kompaniji prijeti stečaj ako joj se ne pomogne.

Prema dokumentaciji dostupnoj “Vijestima”, to će biti urađeno kroz “knjižna odobrenja” – retroaktivno, odnosno umanjiće se iznosi faktura koje je CEDIS već platio EPCG za period od aprila 2021. do početka ove godine.

Gubitak CEDIS-a u prošlog godini iznosio je 10,9 miliona eura, dok je EPCG ostvarila rekordnu dobit u istoriji kompanije od 45 miliona eura. EPCG je vlasnik CEDIS-a, koji ima monopol na tržištu distribucije električne energije u Crnoj Gori.

Odlazeća Vlada odluku je donijela u petak, u kasnim večernjim satima, na elektronskoj sjednici o kojoj nije obavijestila javnost. Odluka nije predlog resornog Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), zato što taj resor nije dobio uvjerenje od EPCG da je pitanje retroaktivnog izdavanja knjižnog odobrenja razmotreno sa svih važnih aspekata, a ne postoji izvještaj treće nezavisne strane koja bi to potvrdila. Iz tih razloga je resor Mladena Bojanića na Vladu prenio donošenje odluke, u skladu sa predlogom rukovodstva EPCG.

Stav MKI je i da će državni budžet ostati bez dijela pripadajućih poreza.

U materijalima za sjednicu su i zaključak Odbora direktora EPCG od 24. marta ove godine, koji je dostavljen MKI na razmatranje, odgovor tog resora od 28. marta i dopis Odbora direktora EPCG od 31. marta.

Odbor direktora EPCG: Likvidnost je javni interes

U Zaključku Odbora direktora do 24. marta navodi se da je njihov predlog da Vlada, kao većinski akcionar, a shodno članu 213 Zakona o energetici, da saglasnost i ovlašćenje rukovodstvu EPCG za donošenje odluke na osnovu koje bi se odobrilo knjižno odobrenje na ispostavljene fakture za pokriće finansijskih gubitaka, nastalih zbog ekstremnog porasta cijena struje i poremećaja na tržištu u poslovanju CGES-a za period od aprila 2021.

”To u cilju obezbjeđenja likvidnost ove firme radi nesmetanog vršenja funkcija u javnom interesu kako bi se građanima i privredi obezbijedilo sigurno pouzdano, bezbjedno i kvalitetno snabdijevanje strujom”, piše u zaključku Odbora direktora EPCG.

U odgovoru MKI na ovaj zaključak se navodi da Odbor direktora nije naveo koja bi se cijena uzela kao donja granična vrijednost i po kom osnovu, niti iznos knjižnih odobrenja po godinama.

”Ako se vodimo informacijama sa našeg posljednjeg zajedničkog sastanka da se knjižna odobrenja izdaju na fakturisane gubitke struje u distributivnoj mreži i to za razliku između više tržišne cijene i cijene odobrene od Regulatorne agencije za energetiku od 53,39 eura/MW, predočena nam je vrijednost knjižnog odobrenja 9,5 miliona za 2021. godinu. To bi imalo direktran negativni efekat po budžet u 2022. godini i to po osnovu manjeg priliva – po osnovu poreza na dobit 900.000 eura, poreza po odbitku oko 1,5 miliona i raspodjele dividende približno 7,1 milion eura od kojih državi pripada oko 98 odsto”, konstatuje MKI.

Dalje se navodi da je prema preliminarnim informacijama koje je CEDIS dostavio MKI (Odjeljenju za upravljenja korporativnim komunikacijama), ta kompanija u 2021. godini ostvarila gubitak od oko 10,9 miliona eura.

”Pozitivna EBITDA od 15,2 miliona, neto obrtna imovina je 15,4 miliona sa stanjem gotovine od 13,5 miliona i zadvoljavajućim koeficijentom likvidnosti. Imamo informaciju da je CEDIS uredno izmirivao obaveze prema EPCG tokom 2021. godine. Na osnovu ovih informacija zaključujemo da CEDIS prošle godine nije imao problema sa likvidnosšću, te da nije neophodno retroaktivno reagovati za 2021. godinu. U prilog ovome ide činjenica da su finansijski izvještaji na kraju septembra prošle godine CEDIS-a sa ostvarenim gubitkom od 3,5 miliona već javno dostupni. Ostvareni gubitak će pokriti iz budućih dobitaka koji su uvećani i za nadoknadu po osnovu korekcije troškova koje određuje Regulatorna agencija za eneretiku na osnovu izvještaja o utvrđivanju iznosa korekcije regulatorno dozvoljenog prihoda i cijene korišćenja distributivnog sistema u period od 2023. do 2025. godine”, navode iz MKI.

Nedozvoljena državna pomoć?

Resor Bojanića je konstatovao da su poremećaji na tržištu i dalje prisutni i da nema naznaka da će se u kratkom roku otkloniti, zbog čega je neophodno da se hitno reaguje, jer se iz finansijskog plana CEDIS-a za 2022. vidi da likvidnost firme može biti ugrožena.

”Dostavljeni predlog je potrebno da obrazložite i sa sljedećih aspkata – da li se ovakvom mjerom prema CEDIS-u u neravnopravan položaj stavlja CGES (Crnogorski elektroprenosni sistem) i proizvodi li predloženo postupanje potencijalno dodatnu obavezu EPCG i prema ovom učesniku na tržištu? Pitanje transferisanih cijena – da li na ovaj način formirana cijena ispunjava princip ‘van dohvata ruke’. Potrebno je dokazati da se uslovi formiranja cijene ne razlikuju od onih koji bi bili primjenljivi da su u pitanju nepovezana lica, u protivnom postoji rizik plaćanja poreza na dobit na odobreno umanjenje dva puta, što je sa stanovništa EPCG grupe poreski neefikasno (posmatrano kroz petogodišnji poreski period)”.

Iz MKI su od Odbora direktora EPCG zatražili i odgovore na putanje – da li se na ovaj način seljenje profita u neprofitabilnu ćerku firmu može smatrati štetnim po interese manjinskih akciinara EPCG, koliki je i koliko izvjestan iznos potencijalne obaveze po osnovu naknade štete i da li se ovom mjerom otvorilo pitanje nedozvoljene državne pomoći.

Odgovoreno im je da se ovom mjerom “ne stvara dobit zavisnom društvu, već se sanira postojeća i predupređuje buduća šteta i ne može se prepoznati dvosturuko oporezivanja”.

”Za razliku od CEDIS-a koji je nabavljao gubitke u kontinuitetu, CGES se istovremeno snabdijevao na slobodnom tržištu. Kada je riječ o dilemi u vezi državne pomoći prema našem tumačenju ne radi se o istoj, jer nije riječ o budžetskim sredstvima, već o sredstvima kojima matično društvo (EPCG) finansijski reaguje na evidentne rizike i već nastalu štetu koja ugoržava poslovanje EPCG grupe. EPCG kao matično društvo sastavlja konsolidovane izvještaje koji su predmet revizije i u kojima se međusobne transakcije matičnog i zavisnog društva međusovno uključuju”, odgovoreno je iz Odbora direktora EPCG, čiji je predsjednik Milutin Đukanović.

Iz Odbora direktora navode da je riječ o mjeri koju EPCG preduzima u okviru regulative iz domena Zakona o privrednim društvima, u cilju “prevencije nenadoknadivih štetnih posljedica” po CEDIS, koje bi “dovele u pitanje njegov opstanak”.

”Time bi se onemogućilo i EPCG da vrši svoju Zakonom o energetici definisanu djelatnost – uredno pouzdano i kvalitetno snabdijevanje građana. Dakle, ne radi se isključivo o kapitalu, već o konkretnoj mjeri saniranja i prevencije buduće štete zavisnom društvu koja bi shodno finansijskim analizama u konačnom dovela do mogućeg stečaja. Ovo je jedina mjera koja omogućava da teret poremećaja na tržištu u konačnom ne snose građani i privreda (povećanje cijena i restrikcija)”, zaključuje Odbor direktora EPCG.

CEDIS se 30. juna 2016. godine izdvojio iz EPCG i posluje kao samostalni pravni subjekt, sa licencom za obavljanje poslova operatora distributivnog sistema. Osnovne djelatnosti CEDIS-a su distribucija električne energije, izgradnja i održavanje distributivnih objekata i mreže.

CEDIS distribuira električnu energiju za oko 414 hiljada korisnika na području Crne Gore.

Revizorski odbor EPCG tvrdi da nema zakonskih prepreka

”Vijesti” imaju uvid u mišljenje Revizorskog odbora EPCG koje je potpisao predsjednik i profesor Ekonomskog fakulteta Milan Lakićević.

Mišljenje je donijeto 1. aprila i u njemu piše da je Odbor direktora EPCG “na sjednici održanoj 31. decembra 2022. godine donio zaključak o knjižnom odobrenju” za CEDIS.

”Revizorski odbor EPCG smatra da nakon donošenja odluke Vlade kojom se odobrava EPCG davanje knjižnih odborenja zavisnom društvu CEDIS, izvrši izmjenu ispostavljenih faktura davanjem knjižnog odobrenja za period od aprila do kraja 2020. godine. Osnov za davanje knjižnog odobrenja prema našem mišljenju je član 213, stav 11 tačka 2 Zakona o energetici”, navodi se u mišljenju.

Član 213, stav 11, član 2 Zakona o energetici glasi – u slučaju poremećaja na tržištu prouzrokovanog neočekivanim nedostatkom električne energije, neposredne ugroženosti, nezavisnosti i cjelovitosti države prirodnih nepogoda i tehnoloških katastrofa (krizne situacije) Vlada može uvesti mjere ograničenja trgovine pojedinim vrstama energije i posebne uslove trgovine.

”Imperativni uslov za knjižno odobrenje je odluka Vlade. Mišljenja smo da se izmjena faktura, na osnovu knjižnog odobrenja, može vršiti kroz sistem fiskalizacije Uprave prihoda i carina, te da za ovu transakciju nema tehničkih problema u tom pogledu. Knjižna odobrenja moraju biti dokumentovana u skladu sa zakonskim propisima koji regulišu oblast računovodstva i opšteprihvaćenim računovodstvenim standardima”, piše u mišljenju i dodaje se da odluka o davanju knjižnih odborenja mora biti detaljno obrazložena u smislu člana 213, stav, tačka 2 Zakona o energetici.

Revizorski odbor navodi da ovo može biti kratkoročno rješenje u cilju sprečavanja ugrožavanja javnog interesa, ali da dugoročno rješenje treba tražiti u izmjeni Zakona o energetici.

”Revizorski odbor se prilikom davanja ovog mišljenja fokusirao na zakonitost i računovodstveni tretman ove transakcije, dok pitanja vezana za poreski tretman nijesu bila predmet analize. Ovdje mislimo na porez na dobit i problematiku oporezivanja transfernih cijena”.