Objašnjenje za početnike: Šta je blockchain i kako funkcioniše

Prije nekoliko godina, termin blockchain bio je samo izraz koji se koristio u kompjuterskim naukama i odnosio se na čuvanje i struktuiranje podataka.

Danas, blockchain se smatra revolucijom, ne samo u kripto industriji ili industriji novca – već i u budućnosti tehnologije, biznisa i svijeta uopšte. Principi blockchain-a, iako djeluju komplikovano, počivaju na nekim jednostavnim osnovama koje nije toliko teško razumjeti.

Ipak, ako pretražite Google u pokušaju da nađete neko jednostavno objašnjenje, velike su šanse da ćete već u prvih nekoliko rečenica naići na pojmove koji su vam nepoznati.

Ecd.rs je tekstu kojeg prenosimo jednostavno objasnio šta je blockchain, koji su njegovi benefiti i zašto je napravio opštu revoluciju u svijetu tehnologije i digitalnog novca.

Šta je baza podataka?

Blockchain je zapravo vrsta baze podataka. Dakle, da bismo mogli da razumijemo blockchain, prvo moramo da razumijemo šta je zapravo baza podataka (database).

Baza podataka je zbirka podataka koji se elektronski skladišti na računarskom sistemu. Informacije ili podaci u bazama podataka obično su strukturirani u formi tabele kako bi se omogućilo lakše pretraživanje i filtriranje određenih informacija.

Baza podataka je dizajnirana tako da sadrži velike količine informacija kojima se može pristupiti, koje se mogu filtrirati i kojima lako može da rukuje veći broj korisnika istovremeno.

Jedan osnovni primjer baze podataka bi bila baza jednog fakulteta – svi studenti podijeljeni po smjerovima, a zatim po grupama, sa sve ocjenama iz svakog predmeta. Kada odete na šalter fakulteta i želite nešto da provjerite, osoba sa druge strane stakla ima pristup ovoj bazi, može da je pretraži, podnese zahtjev da izmijeni, itd. Ovo je skladišteno na serverima koja fakultet ima u svom vlasništvu ili plaća njihovo korišćenje.

Velike baze podataka su upravo zasnovane na smještanju podataka na servere napravljene od moćnih računara. Ovi serveri se ponekad mogu izgraditi pomoću stotina ili hiljada računara kako bi imali računarsku snagu i kapacitet neophodan za mnoge korisnike da istovremeno pristupe bazi. Sve ovo je često u vlasništvu preduzeća, pod kontrolom određene osobe ili grupe ljudi koji imaju potpunu kontrolu nad načinom rada i podacima.

Kako se blockchain razlikuje od ovakve, obične baze podataka?

Blockchain je posebna vrsta baze podataka koja funkcioniše po specifičnim pravilima. Ova pravila čine ga jedinstvenim i savršeno pogodnim za korišćenje u svijetu digitalnih valuta, ali i u mnoge druge svrhe.

Prva ključna razlika između tipične baze podataka i blockchain-a je način na koji su podaci strukturirani. Blockchain ne grupiše informacije u tabele, već u blokove. Dakle, blok možemo posmatrati kao jednu jedinicu baze podataka koja sadrži određene informacije.

Objasnićemo blokove kroz primer Bitcoin-a.

Bitcoin-ov blockchain je baza podataka koja čuva sve transakcije BTC-a ikada napravljene – to mu je jedina funkcija. Ultimativni cilj ovog blockchain-a je da svaka transakcija bude verifikovana, ispravna i zabilježena.

Zamislimo blok kao virtuelno parče papira koje sadrži informacije o transakcijama na mreži. Jedan blok u lancu Bitcoina sadrži informacije o više od 500 transakcija. Te informacije uključuju:

Ko je poslao BTC?
Kome je poslao?
Koliko BTC-a je poslato?
Svoj hash (koji možemo smatrati jedinstvenim kodom, otiskom prsta koji je različit za svaki blok)
Hash prethodnog bloka

Zato što svaki blok sadrži svoj hash ali i hash prethodnog bloka, svi blokovi se nadovezuju jedan na drugi i kreiraju lanac – blockchain.

To znači i da, ukoliko neko sa lošim namjerama interveniše na jednom bloku, njegov hash će biti promijenjen, kao i hash narednog bloka. Drugim riječima, nije moguće “prevariti” blockchain izmjenom jednog bloka pošto će u tom slučaju i svi naredni blokovi identifikovati problem i biti invalidni.

P2P mreža kao garancija bezbjednosti

Još jedna stvar koja doprinosi bezbjednosti blockchain-a jeste peer-to-peer (P2P) mreža koju blockchain koristi za verifikacije.

Šta je peer-to-peer mreža?

Za razliku od servera koji su suštinski gomila moćnih kompjutera u vlasništvu jedne kompanije, na jednom mjestu, P2P mreža koju koristi blockchain sastavljena je od nezavisnih računara koji se nalaze širom svijeta.

U serverskoj arhitekturi, svi podaci se nalaze na jednom mjestu – serveru. Računari moraju da pristupe serveru kako bi pristupili podacima. U P2P arhitekturi, server ne postoji, već su svi podaci dijeljeni, distribuirani među nezavisnim računarima koji samim svojim postojanjem kreiraju mrežu.

Ovo možemo opet da demonstriramo uz Bitcoin.

Ako želite da pošaljete 100 eura preko aplikacije banke, ta transakcija mora da prođe određenu provjeru. Za tu provjeru zadužena je sama banka kao vlasnik platforme, odnosno njeni zaposleni/serveri koji vrše transakciju na tehničkom nivou.

Budući da Bitcoin nema vlasnika, ako šaljete 1 BTC drugom korisniku, potvrdu ove transakcije ne može da vrši neko centralno tijelo. Potvrde svake Bitcoin transaksije vrši mreža povezanih računara. Na samom početku Bitcoin-a, ovi računari bili su obične desktop mašine koje i danas mogu da se nađu u prosječnom domaćinstvu.

Ovi računari, odnosno njihovi vlasnici, svojevoljno su postali dio Bitcoin-ove mreže i daju svoje mašine na upotrebu kako bi sistem funkcionisao. Dio mreže može postati praktično bilo ko na svijetu, što čini blockchain potpuno decentralizovanim.

Dakle, Bitcoin-ov blockchain, pojednostavljen, funkcioniše ovako:

• Hiljade ljudi širom svijeta postaju dio P2P mreže – takozvani “rudari”. Njihovi računari rješavaju kompleksne matematičke operacije kako bi verifikovali svaku BTC transakciju (ko šalje, kome, koliko).
• Jedna osoba pošalje BTC drugoj. Mreža rudara verifikuje transakciju i virtuelno je “zapisuje” u blok.
• Preko 500 transakcija ulazi u jedan blok. Taj blok sadrži sve informacije o tim transakcijama, svoj hash (kod, otisak), kao i hash prethodnog bloka.
• Svi blokovi, nadovezani jedan na drugi, čine lanac, odnosno blockchain.
• Računari koji upotpune blok rješavanjem transakcije dobijaju i nagradu u vidu BTC-a.

Jedna riječ koju ćete često čuti kada se priča o blockchain-u i kirptovalutama jeste decentralizacija.

U srži priče o decentralizaciji leži jednostavan princip: ako nemamo jedno centralno tijelo, jednog čovjeka, jednog vlasnika, sistem je znatno otporniji na malverzacije i korupciju. Ako se vratimo na primjer banke, dovoljan je jedan korumpirani direktor/senior menadžer i cijela stvar je ugrožena. Takođe je dovoljan jedan dobar hakerski napad na servere i sisteme banke i hiljade računa će biti izloženi riziku.

Da ne pričamo tek o ljudskoj grešci, pošto većinu verifikacija i dalje rade zaposleni. Sa blockchain-om, sve ovo je praktično nemoguće, zahvaljujući tome što je on po svojoj prirodi distributed ledger.

Prosto rečeno, svaki učesnik u blockchain-u (rudar u slučaju Bitcoin-a, odnosno njegov računar) može pristupiti podacima koji se dijele na toj mreži i posjeduje identičnu kopiju. Sve promjene ili dopune u ledger-u se odražavaju i kopiraju svim učesnicima u roku od nekoliko sekundi ili minuta. U prevodu, blockchain je gotovo nemoguće hakovati jer svi ledger-i, odnosno svi korisnici mreže (a ima ih preko milion) moraju biti napadnuti istovremeno da bi napad bio uspješan.

Jasno je kako je ovaj mehanizam potpune transparentnosti, nezavisnosti i decentralizacije primjenjiv na druge industrije. Verifikacija podataka od strane nezavisnih računara koji konstantno drže jedni druge “odgovornim” za sve što se dešava na mreži već nalazi realne primjene u mnogim industrijama.

Na primjer, lanci snabdijevanja, u kojima transparentnost i tačnost podataka nose milione dolara, već koriste blockchain tehnologije sa dobrim rezultatima.

Zaključak

Nije lako razumeti šta je blockchain iz prvog pokušaja, naročito ako nijeste upoznati sa pojmovima poput P2P, baze podataka i istorijom digitalnih valuta.

Ako bismo morali da svedemo blockchain na jednostavnu, kratku definiciju, to bi bilo:

Blockchain je dijeljena, decentralizovana baza podataka koja olakšava proces evidentiranja transakcija i praćenja imovine u mreži.

Ono što je bitno razumjeti jeste decentralizovana priroda blockchain-a kao pojma. Činjenica da, praktično prvi put u istoriji, imamo način za skladištenje i verifikaciju podataka nad kojim nema kontrolu nijedno individualno tijelo, jedan je od glavnih razloga za revoluciju kojoj svjedočimo.

U tom smislu, blockchain praktično omogućava potpunu demokratizaciju nekih od najvažnijih svjetskih industrija, na prvom mjestu finansijske.