Sedmica kada kamate (ponovo) idu gore
Sedmica pred nama donijeće mnogo bure na bankarskom tržištu. Narodna banka Srbije i Evropska centralna banka (ECB) odlučivaće u četvrtak o daljem povećanju kamatnih stopa, a novi rast kamata očekuje se uskoro i u SAD, na sastanku Federalnih rezervi 20. i 21. septembra, piše beogradski Biznis.rs.
Ekonomisti su i dalje podijeljeni u mišljenjima kako će najnoviji skok kamatnih stopa uticati na privredu, odnosno koliko će povećati opasnost od moguće recesije, ali bankari tvrde da je ovo trenutno najoptimalnije rješenje u borbi sa galopirajućom inflacijom.
Očekuje se da će godišnji rast cijena eurozone u avgustu dostići vrijednost od 9,1 procenta, u odnosu na inflaciju od 8,9 odsto u julu, procijenio je prošle nedjelje Zavod za statistiku Evropske unije, Eurostat. To je znatno iznad cilja ECB-a od dva odsto, pa će najnoviji podaci vjerovatno pojačati pritisak na ECB da agresivno poveća kamatne stope na predstojećem sastanku.
Navodno je jedina dilema pred predsednicom ECB Kristin Lagard i njenim kolegama u Frankfurtu – da li povećati ključnu kamatu za 50 ili 75 procentnih poena. Ipak, čini se da je ta odluka o stepenu zaoštravanja monetarne politike samo maska koja krije čitav niz izazova.
Narušena i neujednačena ekonomija eurozone opterećena je krizom snabdijevanja energentima, posljedično istorijskim šokom inflacije i predstojećom opasnošću od naknadne recesije. Ti izazovi su postali još akutniji kada je u petak ruski Gazprom saopštio da će njegov ključni gasovod ostati zatvoren na neodređeno vrijeme, ocjenjuje Bloomberg.
Evropski bankari se takođe bore sa slabošću eura, podstaknutom posljedicama agresivnog zaoštravanja u SAD, i znaju da svaki pokušaj ECB da to nadoknadi povećanjem troškova zaduživanja narušava fiskalnu stabilnost važnih ali slabijih članica, kao što je, na primjer, Italija.
Ekomomisti smatraju da je posao Kristin Lagard trenutno teži od zadatka njenog američkog kolege Džeroma Pauela.
Odluka koja se očekuje u četvrtak vjerovatno je manje komplikovana od julske, ali nema ništa manje posljedica. Eventualno povećanje od 75 baznih poena ovog puta bi za investitore značilo još veću hitnost u borbi sa rastućim cijenama.
Podsjetimo, Evropska centralna banka je u julu prvi put poslije 11 godina podigla ključne kamate za 0,5 odsto, pa su tako kamatne stope na glavne operacije refinansiranja i kamatne stope na graničnu kreditnu liniju i depozitnu liniju od 27. jula dostigle vrijednost od 0,50 odsto, 0,75 i nula odsto, respektivno.
Euribor se vratio na vrijednosti iz 2012. godine
Šestomjesečni euribor trenutno je na nivou od 1,29 odsto, dok je početkom godine bio u minusu i iznosio je -0,54 procenta. To znači da su građani koji imaju kredite sa varijabilnom kamatnom stopom suočeni sa rastom kamate od 1,83 odsto. Inače, 6M euribor je posljednji put bio na ovom nivou još početkom marta 2012. godine, prije više od 10 godina. Čitaj više
Tromjesečni euribor trenutno iznosi 0,763 odsto, a početkom 2022. godine bio je u minusu -0,57 procenata. Dakle, rast u proteklih osam mjeseci iznosi 1,33 odsto. Ovoliku vrijednost 3M euribor imao je prije više od 10 godina, početkom aprila 2012.
